Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako smatra da se rat u Ukrajini privodi kraju, a ta je izjava uslijedila samo nekoliko sati nakon što se na najskromnijoj moskovskoj paradi povodom Dana pobjede u posljednjih nekoliko godina zavjetovao da će poraziti Ukrajinu. Putin je nagovijestio i spremnost na pregovore o novim sigurnosnim aranžmanima u Europi, pri čemu je kao željenog sugovornika istaknuo bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.
"Mislim da se stvar bliži kraju", rekao je Putin novinarima o ratu koji je postao najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. U subotu je oštro kritizirao zapadnu potporu Kijevu, dok je prvi dan dogovorenog primirja bio obilježen međusobnim optužbama za kršenja.
"Oni (Zapad) su krenuli u zaoštravanje sukoba s Rusijom, što se nastavlja i danas. Mislim da se rat bliži kraju, no to je i dalje ozbiljna stvar", izjavio je. "Mjesecima su čekali da Rusija doživi porazan poraz, da joj se država uruši. To se nije dogodilo. I sada su zapeli u toj situaciji iz koje ne mogu izaći", rekao je Putin.
Putin, koji Rusijom vlada kao predsjednik ili premijer od kraja 1999. godine, suočava se sa sve većom zabrinutošću u Moskvi zbog rata koji je odnio stotine tisuća života, ostavio goleme dijelove Ukrajine u ruševinama i iscrpio rusko gospodarstvo.
Odnosi Rusije i Europe na najnižoj su točki od vrhunca Hladnog rata. Ruske snage do sada nisu uspjele zauzeti cijelu regiju Donbas na istoku Ukrajine, gdje su se kijevske snage utvrdile u nizu gradova. Napredovanje ruske vojske ove se godine usporilo, iako Moskva kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija.
Pregovori i uloga bivšeg njemačkog kancelara
Putin je dodao da je spreman sastati se s Volodimirom Zelenskim u nekoj trećoj zemlji, ali tek nakon što se utvrde svi uvjeti za mogući mirovni sporazum, čime je ponovio svoj poznati stav o susretu s ukrajinskim predsjednikom. "To bi trebala biti završna točka, a ne sami pregovori", rekao je.
Na pitanje je li spreman na razgovore s Europljanima, odgovorio je: "Za mene osobno, poželjniji je bivši kancelar Savezne Republike Njemačke, gospodin Schröder."
Mnogi u Ukrajini i Europi vjerojatno će biti skeptični prema uključivanju Schrödera, s obzirom na njegovo prijateljstvo s Putinom i poslovne veze s Rusijom, poput projekta plinovoda Sjeverni tok. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 2022. godine, nakon početka rata, nazvao je Schröderovo ponašanje "odvratnim" zbog sastanka s Putinom i podrške ruskom čelniku.
Tko je Gerhard Schröder?
Gerhard Schröder godinama se smatra jednim od najbližih zapadnih političara ruskom predsjedniku Vladimir Putinu. Njihov odnos počeo se intenzivno razvijati dok je Schröder bio njemački kancelar od 1998. do 2005., a Putin ga je jednom opisao kao "besprijekornog demokrata". Nakon odlaska iz politike Schröder je zadržao bliske veze s Moskvom i preuzeo niz visokih funkcija u ruskim energetskim kompanijama povezanim s Kremljom.
Posebno kontroverzna bila je njegova uloga u projektu plinovoda Nord Stream AG, koji je trebao dopremati ruski plin izravno u Njemačku preko Baltičkog mora. Schröder je ubrzo nakon odlaska s mjesta kancelara postao predsjednik odbora dioničara tvrtke koja je upravljala projektom Sjeverni tok, iza kojeg stoji ruski energetski gigant Gazprom. Kasnije je dobio i funkcije u ruskim kompanijama Rosneft i Gazprom, zbog čega su ga kritičari optuživali da promiče interese Kremlja u Europi.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Schröder se našao pod snažnim pritiskom u Njemačkoj i ostatku Europe da prekine veze s Moskvom. Iako je osudio rat, dugo se nije želio jasno distancirati od Putina, a nekoliko puta je putovao u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom. Zbog toga su mu oduzeti dio privilegija koje pripadaju bivšim kancelarima, a mnogi njemački političari optužili su ga da je godinama pomagao stvaranje europske energetske ovisnosti o Rusiji.
Krhko primirje i razmjena zarobljenika
Rusija, Ukrajina i Donald Trump u petak su objavili da od subote na snagu stupa trodnevno primirje. Međutim, Moskva i Kijev odmah su razmijenili optužbe za kršenja, uz nastavak aktivnosti dronova i civilne žrtve na obje strane. Iz Kremlja su poručili da ne planiraju produžiti primirje. Zaraćene strane također su se dogovorile o razmjeni po 1000 zarobljenika tijekom prekida vatre. Putin je u subotu izjavio da Rusija još nije primila nikakve prijedloge od Ukrajine u vezi s razmjenom.
Ovogodišnja parada povodom Dana pobjede bila je znatno manja u usporedbi s prijašnjim godinama. Prvi put u gotovo dva desetljeća nije prikazana vojna tehnika, a prisustvovalo je tek nekoliko stranih dužnosnika, uglavnom čelnika bliskih ruskih saveznika. Tjedan dana uoči parade, Moskva je pokazala znakove nervoze zbog mogućih ukrajinskih napada, prijeteći bombardiranjem središta Kijeva, uključujući strana veleposlanstva, te upozoravajući strane misije da evakuiraju svoje osoblje.
Na popisu prisutnih na Putinovoj paradi bili su samo čelnici Bjelorusije, Malezije, Laosa, Uzbekistana i Kazahstana, za razliku od prošlogodišnjeg događaja kada su prisustvovali visoki gosti, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Mislim da se stvar bliži kraju", rekao je Putin novinarima o ratu koji je postao najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. U subotu je oštro kritizirao zapadnu potporu Kijevu, dok je prvi dan dogovorenog primirja bio obilježen međusobnim optužbama za kršenja.
"Oni (Zapad) su krenuli u zaoštravanje sukoba s Rusijom, što se nastavlja i danas. Mislim da se rat bliži kraju, no to je i dalje ozbiljna stvar", izjavio je. "Mjesecima su čekali da Rusija doživi porazan poraz, da joj se država uruši. To se nije dogodilo. I sada su zapeli u toj situaciji iz koje ne mogu izaći", rekao je Putin.
Putin, koji Rusijom vlada kao predsjednik ili premijer od kraja 1999. godine, suočava se sa sve većom zabrinutošću u Moskvi zbog rata koji je odnio stotine tisuća života, ostavio goleme dijelove Ukrajine u ruševinama i iscrpio rusko gospodarstvo.
Odnosi Rusije i Europe na najnižoj su točki od vrhunca Hladnog rata. Ruske snage do sada nisu uspjele zauzeti cijelu regiju Donbas na istoku Ukrajine, gdje su se kijevske snage utvrdile u nizu gradova. Napredovanje ruske vojske ove se godine usporilo, iako Moskva kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija.
Pregovori i uloga bivšeg njemačkog kancelara
Putin je dodao da je spreman sastati se s Volodimirom Zelenskim u nekoj trećoj zemlji, ali tek nakon što se utvrde svi uvjeti za mogući mirovni sporazum, čime je ponovio svoj poznati stav o susretu s ukrajinskim predsjednikom. "To bi trebala biti završna točka, a ne sami pregovori", rekao je.
Na pitanje je li spreman na razgovore s Europljanima, odgovorio je: "Za mene osobno, poželjniji je bivši kancelar Savezne Republike Njemačke, gospodin Schröder."
Mnogi u Ukrajini i Europi vjerojatno će biti skeptični prema uključivanju Schrödera, s obzirom na njegovo prijateljstvo s Putinom i poslovne veze s Rusijom, poput projekta plinovoda Sjeverni tok. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 2022. godine, nakon početka rata, nazvao je Schröderovo ponašanje "odvratnim" zbog sastanka s Putinom i podrške ruskom čelniku.
Tko je Gerhard Schröder?
Gerhard Schröder godinama se smatra jednim od najbližih zapadnih političara ruskom predsjedniku Vladimir Putinu. Njihov odnos počeo se intenzivno razvijati dok je Schröder bio njemački kancelar od 1998. do 2005., a Putin ga je jednom opisao kao "besprijekornog demokrata". Nakon odlaska iz politike Schröder je zadržao bliske veze s Moskvom i preuzeo niz visokih funkcija u ruskim energetskim kompanijama povezanim s Kremljom.
Posebno kontroverzna bila je njegova uloga u projektu plinovoda Nord Stream AG, koji je trebao dopremati ruski plin izravno u Njemačku preko Baltičkog mora. Schröder je ubrzo nakon odlaska s mjesta kancelara postao predsjednik odbora dioničara tvrtke koja je upravljala projektom Sjeverni tok, iza kojeg stoji ruski energetski gigant Gazprom. Kasnije je dobio i funkcije u ruskim kompanijama Rosneft i Gazprom, zbog čega su ga kritičari optuživali da promiče interese Kremlja u Europi.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Schröder se našao pod snažnim pritiskom u Njemačkoj i ostatku Europe da prekine veze s Moskvom. Iako je osudio rat, dugo se nije želio jasno distancirati od Putina, a nekoliko puta je putovao u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom. Zbog toga su mu oduzeti dio privilegija koje pripadaju bivšim kancelarima, a mnogi njemački političari optužili su ga da je godinama pomagao stvaranje europske energetske ovisnosti o Rusiji.
Krhko primirje i razmjena zarobljenika
Rusija, Ukrajina i Donald Trump u petak su objavili da od subote na snagu stupa trodnevno primirje. Međutim, Moskva i Kijev odmah su razmijenili optužbe za kršenja, uz nastavak aktivnosti dronova i civilne žrtve na obje strane. Iz Kremlja su poručili da ne planiraju produžiti primirje. Zaraćene strane također su se dogovorile o razmjeni po 1000 zarobljenika tijekom prekida vatre. Putin je u subotu izjavio da Rusija još nije primila nikakve prijedloge od Ukrajine u vezi s razmjenom.
Ovogodišnja parada povodom Dana pobjede bila je znatno manja u usporedbi s prijašnjim godinama. Prvi put u gotovo dva desetljeća nije prikazana vojna tehnika, a prisustvovalo je tek nekoliko stranih dužnosnika, uglavnom čelnika bliskih ruskih saveznika. Tjedan dana uoči parade, Moskva je pokazala znakove nervoze zbog mogućih ukrajinskih napada, prijeteći bombardiranjem središta Kijeva, uključujući strana veleposlanstva, te upozoravajući strane misije da evakuiraju svoje osoblje.
Na popisu prisutnih na Putinovoj paradi bili su samo čelnici Bjelorusije, Malezije, Laosa, Uzbekistana i Kazahstana, za razliku od prošlogodišnjeg događaja kada su prisustvovali visoki gosti, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
