Unatoč više od milijun žrtava, svakonoćnim raketnim napadima i napadima dronovima na ukrajinske gradove te brojnim ratnim zločinima, jedna činjenica ostaje nepromijenjena – Rusija još uvijek nije službeno objavila rat Ukrajini.
Kad je u veljači 2022. pokrenuo totalnu invaziju, ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je ono što je smatrao brzom operacijom i zauzimanjem Kijeva kao "posebnu vojnu operaciju". Skoro tri i pol godine kasnije, Kremlj se i dalje drži tog izraza – vodi rat, ali ga ne naziva tako iz straha od reakcije kod kuće.
Posljedice službene objave rata bile bi goleme
Službena objava rata imala bi dalekosežne posljedice za rusko gospodarstvo i industriju, a omogućila bi i potpunu mobilizaciju. No već i djelomična mobilizacija iz rujna 2022. izazvala je masovne prosvjede u Rusiji, što je Putinu jasno pokazalo da bi svaki korak dalje nosio ozbiljan politički rizik.
"Putin se zaštitio tako što je posljedice rata udaljio od većine stanovništva", rekla je Karolina Hird iz američkog Instituta za proučavanje rata, pa dodala: "Ali čim se među Rusima naširoko počne osjećati ratno stanje, tad za njega počinju pravi problemi."
Unutarnji pritisci i ograničenja sustava
Nakon ukrajinske operacije Paučina pojavile su se informacije o pritiscima iznutra, uz zahtjeve tvrdolinijaša da Putin objavi rat i tako omogući eskalaciju sukoba i prebacivanje cijelog sustava na ratni način funkcioniranja. No, stručnjaci s kojima je razgovarao Kyiv Independent smatraju da je to malo vjerojatno.
Prema njihovim procjenama, ruska industrija i gospodarstvo već i sada funkcioniraju kao da su u ratnom stanju, i Putin si ne može priuštiti gubitak političke kontrole provođenjem nepopularne mobilizacije.
Što bi značila objava rata?
Objava rata značila bi potpuno usmjeravanje gospodarstva prema obrani i proizvodnji oružja te poziv na opću mobilizaciju. Iako je Rusija ove godine predvidjela 6.3 posto BDP-a za obranu – najviše od Hladnog rata – to je i dalje daleko od razine potpune ratne mobilizacije. Za usporedbu, Ukrajina je prošle godine potrošila 34 posto svog BDP-a na obranu, a Ujedinjeno Kraljevstvo je tijekom Drugog svjetskog rata trošilo više od 50 posto.
Taj podatak je ruski veleposlanik u Londonu Andrej Kelin naveo u intervjuu za CNN kao dokaz da Rusija i dalje vodi "posebnu vojnu operaciju", a ne rat. No stručnjaci nisu uvjereni.
"Rusko gospodarstvo već funkcionira u ratnim uvjetima, a predviđenih 6.5 posto BDP-a za obranu u 2025. godini vjerojatno je podcijenjeno", rekao je Federico Borsari iz Centra za europsku politiku sa sjedištem u Washingtonu. Istaknuo je da obrambena industrija – posebno proizvodnja dronova, projektila i oklopnih vozila – radi punim kapacitetom, u tri smjene dnevno.
Povećana proizvodnja i iscrpljene zalihe
Rusija je u posljednjih nekoliko mjeseci znatno povećala proizvodnju oružja dok istodobno troši preostale zalihe. Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), proizvodnja balističkih projektila porasla je za najmanje 66 posto u proteklih godinu dana.
"Rusija već vodi totalni rat protiv Ukrajine. Nema nikakvih skrivenih zaliha oružja koje bi mogli 'izvući' i upotrijebiti", rekla je Hird. "Zato i nemaju puno prostora za dodatnu eskalaciju."
Ljudstvo kao glavni izazov
Jedino područje u kojem bi objava rata mogla ozbiljno povećati ruske vojne kapacitete je ljudstvo.
Putin se od početka totalne invazije sustavno klonio opće mobilizacije, svjestan da bi izazvala ozbiljno nezadovoljstvo. Umjesto toga, država novcem motivira ljude na prijavu, nudeći velike novčane iznose. Ta metoda zasad uspijeva popuniti gubitke, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dugoročno održivo.
"Rusija još ima dostupno stanovništvo za novačenje, posebno u perifernim dijelovima zemlje", rekao je Borsari. "Ali to možda neće biti dovoljno za održavanje trenutačnog tempa gubitaka nakon prve polovice 2026."
Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose istaknuo je da bi opća mobilizacija bila destabilizirajuća i za Putinov režim i za već opterećeno rusko gospodarstvo. "Svjesni su ogromnog rizika, a Putin inače ne voli riskirati", rekao je Nizhnikau.
Geopolitičke posljedice objave rata
Objava rata Ukrajini imala bi i međunarodne posljedice, smatra Jamie Shea.
"Više ne bi mogao glumiti pred američkim predsjednikom Trumpom i posebnim izaslanikom Witkoffom da mu je cilj samo djelomična pobjeda i zauzimanje Donjecka i Krima", rekao je Shea. "Prošlog tjedna u Sankt-Peterburgu rekao je i da Rusija ne prijeti NATO-u, ali objava rata poslala bi sasvim suprotnu poruku."
Kad je u veljači 2022. pokrenuo totalnu invaziju, ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je ono što je smatrao brzom operacijom i zauzimanjem Kijeva kao "posebnu vojnu operaciju". Skoro tri i pol godine kasnije, Kremlj se i dalje drži tog izraza – vodi rat, ali ga ne naziva tako iz straha od reakcije kod kuće.
Posljedice službene objave rata bile bi goleme
Službena objava rata imala bi dalekosežne posljedice za rusko gospodarstvo i industriju, a omogućila bi i potpunu mobilizaciju. No već i djelomična mobilizacija iz rujna 2022. izazvala je masovne prosvjede u Rusiji, što je Putinu jasno pokazalo da bi svaki korak dalje nosio ozbiljan politički rizik.
"Putin se zaštitio tako što je posljedice rata udaljio od većine stanovništva", rekla je Karolina Hird iz američkog Instituta za proučavanje rata, pa dodala: "Ali čim se među Rusima naširoko počne osjećati ratno stanje, tad za njega počinju pravi problemi."
Unutarnji pritisci i ograničenja sustava
Nakon ukrajinske operacije Paučina pojavile su se informacije o pritiscima iznutra, uz zahtjeve tvrdolinijaša da Putin objavi rat i tako omogući eskalaciju sukoba i prebacivanje cijelog sustava na ratni način funkcioniranja. No, stručnjaci s kojima je razgovarao Kyiv Independent smatraju da je to malo vjerojatno.
Prema njihovim procjenama, ruska industrija i gospodarstvo već i sada funkcioniraju kao da su u ratnom stanju, i Putin si ne može priuštiti gubitak političke kontrole provođenjem nepopularne mobilizacije.
Što bi značila objava rata?
Objava rata značila bi potpuno usmjeravanje gospodarstva prema obrani i proizvodnji oružja te poziv na opću mobilizaciju. Iako je Rusija ove godine predvidjela 6.3 posto BDP-a za obranu – najviše od Hladnog rata – to je i dalje daleko od razine potpune ratne mobilizacije. Za usporedbu, Ukrajina je prošle godine potrošila 34 posto svog BDP-a na obranu, a Ujedinjeno Kraljevstvo je tijekom Drugog svjetskog rata trošilo više od 50 posto.
Taj podatak je ruski veleposlanik u Londonu Andrej Kelin naveo u intervjuu za CNN kao dokaz da Rusija i dalje vodi "posebnu vojnu operaciju", a ne rat. No stručnjaci nisu uvjereni.
"Rusko gospodarstvo već funkcionira u ratnim uvjetima, a predviđenih 6.5 posto BDP-a za obranu u 2025. godini vjerojatno je podcijenjeno", rekao je Federico Borsari iz Centra za europsku politiku sa sjedištem u Washingtonu. Istaknuo je da obrambena industrija – posebno proizvodnja dronova, projektila i oklopnih vozila – radi punim kapacitetom, u tri smjene dnevno.
Povećana proizvodnja i iscrpljene zalihe
Rusija je u posljednjih nekoliko mjeseci znatno povećala proizvodnju oružja dok istodobno troši preostale zalihe. Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), proizvodnja balističkih projektila porasla je za najmanje 66 posto u proteklih godinu dana.
"Rusija već vodi totalni rat protiv Ukrajine. Nema nikakvih skrivenih zaliha oružja koje bi mogli 'izvući' i upotrijebiti", rekla je Hird. "Zato i nemaju puno prostora za dodatnu eskalaciju."
Ljudstvo kao glavni izazov
Jedino područje u kojem bi objava rata mogla ozbiljno povećati ruske vojne kapacitete je ljudstvo.
Putin se od početka totalne invazije sustavno klonio opće mobilizacije, svjestan da bi izazvala ozbiljno nezadovoljstvo. Umjesto toga, država novcem motivira ljude na prijavu, nudeći velike novčane iznose. Ta metoda zasad uspijeva popuniti gubitke, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dugoročno održivo.
"Rusija još ima dostupno stanovništvo za novačenje, posebno u perifernim dijelovima zemlje", rekao je Borsari. "Ali to možda neće biti dovoljno za održavanje trenutačnog tempa gubitaka nakon prve polovice 2026."
Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose istaknuo je da bi opća mobilizacija bila destabilizirajuća i za Putinov režim i za već opterećeno rusko gospodarstvo. "Svjesni su ogromnog rizika, a Putin inače ne voli riskirati", rekao je Nizhnikau.
Geopolitičke posljedice objave rata
Objava rata Ukrajini imala bi i međunarodne posljedice, smatra Jamie Shea.
"Više ne bi mogao glumiti pred američkim predsjednikom Trumpom i posebnim izaslanikom Witkoffom da mu je cilj samo djelomična pobjeda i zauzimanje Donjecka i Krima", rekao je Shea. "Prošlog tjedna u Sankt-Peterburgu rekao je i da Rusija ne prijeti NATO-u, ali objava rata poslala bi sasvim suprotnu poruku."
