U Europi je prošle godine zabilježen najveći rast vojne potrošnje još od Hladnog rata, navodi se u izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.
"Glavni doprinos globalnom rastu vojne potrošnje u 2025. godini donio je rast u Europi od 14 posto, odnosno na 864 milijarde dolara", ističu iz Instituta.
Vojna potrošnja Rusije i Ukrajine, kako se dodaje, nastavila je rasti u četvrtoj godini rata, dok su tekući procesi ponovnog naoružavanja europskih članica NATO-a doveli do najvećeg godišnjeg rasta izdvajanja u središnjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata.
Prema podacima Instituta, 29 europskih članica NATO-a zajedno su u 2025. godini izdvojile oko 559 milijardi dolara za vojsku, dok je u 22 države ta potrošnja dostigla najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda.
Njemačka je postala najveći vojni potrošač u Europi, povećavši izdvajanja za 24 posto na 114 milijardi dolara.
Španjolska je povećala vojnu potrošnju za 50 posto na 40 milijardi dolara, čime je prvi put od 1994. godine premašila dva posto BDP-a.
"Glavni doprinos globalnom rastu vojne potrošnje u 2025. godini donio je rast u Europi od 14 posto, odnosno na 864 milijarde dolara", ističu iz Instituta.
Vojna potrošnja Rusije i Ukrajine, kako se dodaje, nastavila je rasti u četvrtoj godini rata, dok su tekući procesi ponovnog naoružavanja europskih članica NATO-a doveli do najvećeg godišnjeg rasta izdvajanja u središnjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata.
Prema podacima Instituta, 29 europskih članica NATO-a zajedno su u 2025. godini izdvojile oko 559 milijardi dolara za vojsku, dok je u 22 države ta potrošnja dostigla najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda.
Njemačka je postala najveći vojni potrošač u Europi, povećavši izdvajanja za 24 posto na 114 milijardi dolara.
Španjolska je povećala vojnu potrošnju za 50 posto na 40 milijardi dolara, čime je prvi put od 1994. godine premašila dva posto BDP-a.
