Prije otprilike dva mjeseca wagnerovci su krenuli prema Moskvi i nisu naišli na ozbiljniji otpor. Pokojni šef plaćenika Jevgenij Prigožin je doduše prekinuo pokušaj puča i nije došlo do borbe za Kremlj, ali se taj pokušaj pamti. Ruski predsjednik je pokazao slabost. Najprije je govorio o "pregovorima", a onda o "izdaji", i to u razmaku od samo nekoliko sati, piše Deutsche Welle.
Nakon okončanja pobune, na Baltiku se razvila diskusija o stabilnosti Rusije. Direktor Centra kompetentnosti za stratešku komunikaciju pri NATO-u u Rigi, Janis Sarts, smatra da je marš Vagnerovaca na Moskvu potresao Kremlj. Istog je mišljenja i Martinš Vargulis, zamjenik direktora latvijskog Instituta za vanjsku politiku. On kaže da Putinovu vlast ugrožavaju snage unutar Rusije.
U međuvremenu, u Rusiji raste inflacija, vrijednost rublje opada u odnosu na dolar i euro. Provladin propagandni list Izvestija žali se na to da se u ruskim regijama formiraju redovi pred benzinskim pumpama. A Rusija je treći po veličini proizvođač nafte u svijetu. Pa i ruski napad na Ukrajinu ne teče po planu. Posljednjih tjedana uglavnom Ukrajinci javljaju o nizu manjih osvajanja terena.
Putinov položaj ugrožen?
Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) kaže za DW da to trenutno nije realno, s obzirom na to da je, kako kaže, Putinov režim propagandom i represijom uspio veliki dio stanovništva pridobiti za sebe. On dodaje da se zapadne sankcije dijelom zaobilazi, te da su mnoga poduzeća, pa i ona sa Zapada, i dalje aktivna u Rusiji.
Meister doduše primjećuje opadanje standarda ruskog stanovništva, ali prema njegovom mišljenju ne može biti riječi ni o raspadu zemlje, niti o slabosti Putina. Meister tvrdi da bi izazov za Putina jednog dana mogao doći samo iz sigurnosnog aparata, ali trenutno je, smatra, ruski predsjednik "čvrsto u sedlu" i raspolaže s dovoljno resursa da produži rat u Ukrajini još dvije ili tri godine.
I Tobias Fella, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku (IFSH), ne vjeruje da Rusiji "prijeti velika nestabilnost". On smatra da bi vlast mogla imati probleme ako bude htjela mobilizirati dodatne trupe ili ako bi se ekonomska situacija drastično pogorša. Fella kaže da je Rusija pokazala "vojnu sposobnost da uči" nakon najnovijeg teritorijalnog napredovanja Ukrajinaca na bojištu.
Među zapadnim analitičarima se nagađa da Kremlj možda sam širi narativ o prijetećem kaosu u Rusiji. Cilj bi bio slabljenje zapadne podrške Ukrajini, jer bi Zapad, kako kažu, mogao "preboljeti" ukrajinski gubitak teritorija, ali ne i ruske atomske rakete u pogrešnim rukama.
Putinovu moć mogu ugroziti samo tajne službe
Stefan Meister u te teorije ipak ne vjeruje. Prema njemu, Putinov sustav zapravo demonstrira snagu, između ostalog i Prigožinovom smrću. On ne vjeruje da Putinovu moć mogu ugrozITI ni oligarsi, ni društvo, ni vojska, a ni osobe iz njegovog okruženja koje su ovisne o njemu. Ipak, kako dodaje, jednog dana to bi moglo biti i drugačije u tajnim službama ili sigurnosnom aparatu.
Manji vojni porazi u Ukrajini ne ugrožavaju Putinovu vlast, smatra Meister i zaključuje da bi se to moglo promijeniti tek kada bi Ukrajina uspjela povratiti Krim i sva područja koja je okupirala Rusija.
Nakon okončanja pobune, na Baltiku se razvila diskusija o stabilnosti Rusije. Direktor Centra kompetentnosti za stratešku komunikaciju pri NATO-u u Rigi, Janis Sarts, smatra da je marš Vagnerovaca na Moskvu potresao Kremlj. Istog je mišljenja i Martinš Vargulis, zamjenik direktora latvijskog Instituta za vanjsku politiku. On kaže da Putinovu vlast ugrožavaju snage unutar Rusije.
U međuvremenu, u Rusiji raste inflacija, vrijednost rublje opada u odnosu na dolar i euro. Provladin propagandni list Izvestija žali se na to da se u ruskim regijama formiraju redovi pred benzinskim pumpama. A Rusija je treći po veličini proizvođač nafte u svijetu. Pa i ruski napad na Ukrajinu ne teče po planu. Posljednjih tjedana uglavnom Ukrajinci javljaju o nizu manjih osvajanja terena.
Putinov položaj ugrožen?
Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) kaže za DW da to trenutno nije realno, s obzirom na to da je, kako kaže, Putinov režim propagandom i represijom uspio veliki dio stanovništva pridobiti za sebe. On dodaje da se zapadne sankcije dijelom zaobilazi, te da su mnoga poduzeća, pa i ona sa Zapada, i dalje aktivna u Rusiji.
Meister doduše primjećuje opadanje standarda ruskog stanovništva, ali prema njegovom mišljenju ne može biti riječi ni o raspadu zemlje, niti o slabosti Putina. Meister tvrdi da bi izazov za Putina jednog dana mogao doći samo iz sigurnosnog aparata, ali trenutno je, smatra, ruski predsjednik "čvrsto u sedlu" i raspolaže s dovoljno resursa da produži rat u Ukrajini još dvije ili tri godine.
I Tobias Fella, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku (IFSH), ne vjeruje da Rusiji "prijeti velika nestabilnost". On smatra da bi vlast mogla imati probleme ako bude htjela mobilizirati dodatne trupe ili ako bi se ekonomska situacija drastično pogorša. Fella kaže da je Rusija pokazala "vojnu sposobnost da uči" nakon najnovijeg teritorijalnog napredovanja Ukrajinaca na bojištu.
Među zapadnim analitičarima se nagađa da Kremlj možda sam širi narativ o prijetećem kaosu u Rusiji. Cilj bi bio slabljenje zapadne podrške Ukrajini, jer bi Zapad, kako kažu, mogao "preboljeti" ukrajinski gubitak teritorija, ali ne i ruske atomske rakete u pogrešnim rukama.
Putinovu moć mogu ugroziti samo tajne službe
Stefan Meister u te teorije ipak ne vjeruje. Prema njemu, Putinov sustav zapravo demonstrira snagu, između ostalog i Prigožinovom smrću. On ne vjeruje da Putinovu moć mogu ugrozITI ni oligarsi, ni društvo, ni vojska, a ni osobe iz njegovog okruženja koje su ovisne o njemu. Ipak, kako dodaje, jednog dana to bi moglo biti i drugačije u tajnim službama ili sigurnosnom aparatu.
Manji vojni porazi u Ukrajini ne ugrožavaju Putinovu vlast, smatra Meister i zaključuje da bi se to moglo promijeniti tek kada bi Ukrajina uspjela povratiti Krim i sva područja koja je okupirala Rusija.
