U Federaciji je 23. listopada objavljen poziv za energetski siromašna kućanstva.

Riječ je o pomoći Europske unije građanima Federacije Bosne i Hercegovine u vidu novčanih sredstava za grijanje namijenjenih za četiri kategorije stanovništva. Javni poziv za energetski siromašna kućanstva u FBiH jedan je od pokazatelja koliko se obitelji u zemlji suočava s teškoćama u osiguravanju osnovnih uvjeta za život,  piše Večernji list BiH.

Četiri kategorije

Prva kategorija koja ima pravo na pomoć su kućanstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za uzdržavanje, a kojima je u listopadu 2022. godine isplaćeno pravo na stalnu novčanu pomoć. Druga su kućanstva u kojima žive djeca koja su do zaključenja poziva ostvarila pravo na dječji dodatak. Treća su kućanstva u kojima su najviše dva člana korisnici prava na mirovinu u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za prosinac 2022. godine. A četvrta kućanstva u kojima je tijekom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjelo sa samo jednim roditeljem koji u tom razdoblju nije ostvario prihode, a koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak, ili nije ostvarivao primanja po osnovi radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u FBiH.

Projektom je, kako se najavljivalo, trebalo biti obuhvaćeno 109.000 kućanstava, a rok za isplatu koji je postavio EU je travanj 2024. godine. Od objavljivanja poziva do jučer stigla je 141.571 prijava, a taj broj nije konačan jer rok za prijave traje do kraja tjedna, točnije do 10. studenoga. Krajem prošlog tjedna u aplikaciju je uneseno ukupno 91.750 prijava pristiglih na javni poziv za selekciju kućanstava za EU pomoć, odnosno 184.739 osoba.

Već prvi dan objavljivanja poziva pokazao je sliku stanja u kojem živimo. Pred uredima CIPS-a u većini gradova u BiH stajale su rijeke ljudi koje su prikupljale dokumentaciju za dodjelu pomoći. U redovima su najčešće stajali umirovljenici kojima je grijanje oduvijek predstavljalo veliki izdatak, posebno je postalo problematično nakon početka rata u Ukrajini i poskupljenja svih energenata. Računi za grijanje su se udvostručili.

Broj prijava iznenadio je i resornog ministra.

– Njih je najviše po prijavama, umirovljenika koji primaju mirovinu do iznosa zajamčene mirovine u Federaciji BiH. Osim umirovljenika, to su oni koji primaju stalnu novčanu pomoć, treća kategorija su oni koji primaju federalni dječji dodatak, četvrta kategorija su jednoroditeljske obitelji čiji drugi roditelj nije poznat – kazao je u ponedjeljak za N1 Adnan Delić, ministar rada i socijalne zaštite FBiH, i dodao: “64,5 milijuna KM planirano je za Federaciju BiH, za ovaj projekt. Proizvoljno, od 109.000 kućanstava već sada imamo 113 tisuća prijava. To je više nego što smo bili planirali.”

Rok 10. studenoga

Ministar je pozvao građane, koji nisu, da se prijave, a rok je do 10. studenoga.

– Prijava je više nego smo planirali. Ne znamo hoće li biti manje novca. Sve podatke koje dobijemo moramo poslati u Poreznu upravu i da provjerimo imaju li ljudi plaću, prijavljen obrt ili slično. Mogu biti isključene neke osobe. Primjerice, ako se ustanovi da umirovljenik živi sa sinom, a on ima visoka primanja, neće moći sudjelovati – objasnio je ministar Delić.

A kada se može očekivati isplata ovih sredstava?

– Poslije 10. studenoga idemo s uparivanjem podataka s Poreznom upravom. Nakon toga izlazi konačna lista onih koji su ostvarili pravo. Oni koji se nisu našli na popisu imat će pravo žalbe sedam dana. Imat ćemo priliku ispraviti popise i nakon toga ide isplata ovih sredstava. Mi se nadamo da će biti do 1. siječnja 2024 iako je naš rok za izvješće do kraja travnja 2024. godine. Sve smo uradili da to bude što prije – kazao je Delić. Istaknuo je kako zbog nepostojanja socijalne karte nije moguće da to bude što prije. S obzirom na činjenicu da je od pandemije koronavirusa, a potom i rata u Ukrajini, u Bosni i Hercegovini sve više onih koji žive u siromaštvu, broj prijavljenih za pomoć i ne čudi.