Danas prvoga dana ožujka zakoračili smo u klimatološko proljeće koje će trajati do početka lipnja.
Kad je u pitanju astronomsko (kalendarsko) proljeće na njega ćemo pričekati još tri tjedna, točnije do 20. ožujka u 03:49 sati.
Koja je razlika između klimatološkog i astronomskog (kalendarskog) proljeća?
Tijekom godine smijenjuju se četiri godišnja, a svima je poznato kada ona počinju i završavaju.
Načelno se može reći kako je svako godišnje doba vremenski period od oko tri mjeseca, ali s razlikom početka i završetka ovisno promatramo li ih kroz astronomiju, meteorologiju ili klimatologiju.
Podjela godišnjih doba očima meteorologa izgleda ovako; proljeće traje od 01. ožujka do 31. svibnja, ljeto od 01. lipnja do 31. kolovoza, jesen od 01. rujna do 30. studenoga, a zima od 01. prosinca do 28. (29.) veljače.
Ova podjela načinjena je iz čisto praktičnih razloga lakše obrade i analize podataka te da ne odgovara stvarnom stanju na terenu, odnosno raspodjeli temperature na godišnjoj razini. Klimatološka podjela je još kompliciranija, ali i najrelevantnija. Ona pretpostavlja dva osnovna godišnja doba (ljeto i zima) te dva prijelazna, kratka godišnja doba (proljeće i jesen).
Kad je u pitanju astronomsko (kalendarsko) proljeće na njega ćemo pričekati još tri tjedna, točnije do 20. ožujka u 03:49 sati.
Koja je razlika između klimatološkog i astronomskog (kalendarskog) proljeća?
Tijekom godine smijenjuju se četiri godišnja, a svima je poznato kada ona počinju i završavaju.
Načelno se može reći kako je svako godišnje doba vremenski period od oko tri mjeseca, ali s razlikom početka i završetka ovisno promatramo li ih kroz astronomiju, meteorologiju ili klimatologiju.
Podjela godišnjih doba očima meteorologa izgleda ovako; proljeće traje od 01. ožujka do 31. svibnja, ljeto od 01. lipnja do 31. kolovoza, jesen od 01. rujna do 30. studenoga, a zima od 01. prosinca do 28. (29.) veljače.
Ova podjela načinjena je iz čisto praktičnih razloga lakše obrade i analize podataka te da ne odgovara stvarnom stanju na terenu, odnosno raspodjeli temperature na godišnjoj razini. Klimatološka podjela je još kompliciranija, ali i najrelevantnija. Ona pretpostavlja dva osnovna godišnja doba (ljeto i zima) te dva prijelazna, kratka godišnja doba (proljeće i jesen).
