Petunija je jedna od najomiljenijih i najčešće korištenih vrsta za sadnju u balkonske sandučiće, viseće košare, a neke sorte i za sadnju na gredici. Pripada porodici Solanaceae, a potječe iz toplih područja Južne Amerike, gdje je prvi put otkrivena u 18. stoljeću.
Osnovne informacije
Osnovna je podjela na one uspravnog rasta te na one viseće, a unutar ove dvije skupine postoje još brojne podskupine. Unutar prve skupine razlikujemo krupnocvjetne petunije čije su osnovno obilježje krupni (i do 13 centimetara u promjeru) cvjetovi, a visina biljke je i do 50 cm, te nešto niže mnogocvjetne petunije (multiflora), manjih cvjetova. Drugu skupinu čine viseće petunije, koje su nastale križanjem vrtnih petunija i nekih divljih puzećih vrsta. Među njima postoje i hibridi komercijalnog naziva "surfinija" koje karakteriziraju i do 1,5 metara dugački izboji na kojima se razvijaju brojni cvjetovi. Oni mogu biti jednostavni ili poluispunjeni, a dolaze u raznim nijansama žute, ružičaste, bijele, ljubičaste, crvene i plave boje. Među brojnima, posebno su cijenjeni kultivari dvobojnih cvjetova, prenosi Posadisam.
Ova grmolika biljka najčešće se sadi u visećim košarama gdje cvjetovi sa stabljikama padaju u nizovima. Moguća je sadnja i u posude. Petunija može narasti 5–45 cm sa širinom 45–120 cm i najbolje raste na punom suncu gdje će joj biti osigurano minimalno 5 sati sunčeve svjetlosti. Potpunu sjenu treba izbjegavati jer ona sprječava razvoj cvjetova, a raste u dobro dreniranom tlu s pH-vrijednosti između 6,0–7,0. Za vrijeme cvjetanja zahtijeva češće zalijevanje jer se zemlja uslijed velikih ljetnih temperatura brže isušuje.
Listovi petunije mogu varirati od svjetlije do tamnije zelene i ovalnog su oblika s glatkim rubovima. Cvjetovi su u obliku lijevka i može ih biti otprilike pet. Moguća je sadnja iz sjemena, ali je proces rasta znatno duži, a sadnice se sade na udaljenosti od 1 m zbog velikog širenja biljke. Redovito zalijevanje i uklanjanje osušenih cvjetova ključno je za opstanak biljke jer se tako produžuje njezin životni vijek. Tlo u koje se biljka sadi ne treba previše natapati vodom jer može doći do truljenja korijena. Dovoljno je zalijevanje dvaput dnevno u razdobljima kada visoke temperature mogu osušiti zemlju. Prihranjuje se za vrijeme cvjetanja u razdoblju od proljeća do kasnog ljeta svakih 10–14 dana, piše Vrtlarica.
No, što ako već imate lijepe petunije doma, a odjednom se dogodi da one ne cvatu, a izgledaju zdravo? Kako im pomoći?
Ako su vaše petunije pune zelenih listova, ali gotovo bez cvjetova, problem je najčešće u prehrani ili premaloj posudi. Biljka tada svu energiju usmjerava na rast lišća, dok cvatnja izostaje. Petunijama su za stvaranje pupoljaka potrebni kalij i fosfor, dok višak dušika iz univerzalnih gnojiva potiče samo razvoj zelene mase. Nakon otprilike mjesec dana u istoj tegli, zemlja se dodatno iscrpi i izgubi hranjive tvari potrebne za obilno cvjetanje.
Tu pomaže jednostavan trik koji mnogi vrtlari koriste godinama – prihrana suhim kvascem. Obični suhi pekarski kvasac može potaknuti stvaranje novih pupoljaka u vrlo kratkom roku. Ne hrani biljku izravno, nego aktivira korisne mikroorganizme u zemlji. Oni zatim razgrađuju tvari u supstratu i pretvaraju ih u hranjive sastojke koje korijen brzo upija.
Kvasac sadrži vitamine B skupine, aminokiseline i prirodne mikroorganizme koji „oživljavaju” zemlju i poboljšavaju njezinu kvalitetu.
Pravilna priprema
Najčešća pogreška je korištenje kvasca bez aktivacije. Ako se ne pripremi pravilno, učinak će biti puno slabiji.
Postupak pripreme:
- U litru mlake vode (oko 35 °C) dodajte jednu žlicu suhog kvasca
- Umiješajte jednu žlicu šećera kako bi se aktivirali mikroorganizmi
- Smjesu ostavite dva sata na toplom mjestu
- Nakon toga razrijedite je u pet litara obične vode
- Otopinom zalijevajte zemlju oko korijena, ne listove i cvjetove
Koliko često koristiti?
Petunije se ovom otopinom prihranjuju jednom svaka dva tjedna. Ne preporučuje se češća upotreba jer kvasac tijekom djelovanja troši kalij iz tla.
Kako bi se održala ravnoteža hranjivih tvari, između dva tretmana dobro je dodati malo drvenog pepela – otprilike jednu žlicu po tegli. Pepeo vraća kalij u zemlju i pomaže biljci da nastavi cvjetati.
Prvi novi pupoljci obično se pojavljuju nakon sedam do deset dana, a za nekoliko tjedana petunije mogu potpuno prekriti posudu cvjetovima.
Zašto u većini slučajeva petunije ne cvatu?
Najčešći razlog zbog kojeg petunije ne cvatu, iako izgledaju zdravo, jest pogrešna njega – posebno previše dušika, premalo sunca i izostanak redovitog uklanjanja ocvalih cvjetova. Stručnjaci za vrtlarstvo navode nekoliko tipičnih pogrešaka koje sprječavaju stvaranje novih pupoljaka.
1. Previše gnojiva s dušikom
Ako petunije imaju puno zelenih listova, ali malo cvjetova, vrlo je vjerojatno da dobivaju previše dušika. Dušik potiče rast lišća, dok cvatnja traži više fosfora i kalija. Vrtlari zato preporučuju uravnoteženo gnojivo ili ono namijenjeno cvjetnicama, prenosi Plant Addicts.
2. Nedostatak izravnog sunca
Petunijama treba najmanje šest sati izravnog sunčevog svjetla dnevno. U polusjeni biljka može izgledati zdravo i zeleno, ali neće stvarati dovoljno cvjetova. Upravo je manjak svjetlosti jedan od najčešćih razloga slabog cvjetanja.
3. Ne uklanjaju se ocvali cvjetovi
Kada se osušeni cvjetovi ne uklanjaju redovito, biljka energiju troši na stvaranje sjemena umjesto novih pupoljaka. Redovito „šišanje” i uklanjanje uvelih cvjetova potiče kontinuirano cvjetanje tijekom cijelog ljeta, piše Southern Living.
4. Biljka je postala izdužena i iscrpljena
Petunije s vremenom mogu postati rijetke, izdužene i slabo cvjetati. Stručnjaci savjetuju lagano prikraćivanje stabljika svakih nekoliko tjedana kako bi se potaknuo rast novih izboja i cvjetova.
5. Premala tegla i zbijeno korijenje
Ako je posuda premala, korijen nema dovoljno prostora za razvoj. Tada biljka usporava rast i prestaje obilno cvjetati. Presađivanje u veću teglu često brzo poboljša stanje.
6. Nepravilno zalijevanje
I previše i premalo vode mogu zaustaviti cvjetanje. Petunije vole ravnomjerno vlažno, ali dobro drenirano tlo. U teglama se zemlja ljeti vrlo brzo isuši, pa biljke trebaju redovitu kontrolu vlage, piše Better Homes & Gardens.
Osnovne informacije
Osnovna je podjela na one uspravnog rasta te na one viseće, a unutar ove dvije skupine postoje još brojne podskupine. Unutar prve skupine razlikujemo krupnocvjetne petunije čije su osnovno obilježje krupni (i do 13 centimetara u promjeru) cvjetovi, a visina biljke je i do 50 cm, te nešto niže mnogocvjetne petunije (multiflora), manjih cvjetova. Drugu skupinu čine viseće petunije, koje su nastale križanjem vrtnih petunija i nekih divljih puzećih vrsta. Među njima postoje i hibridi komercijalnog naziva "surfinija" koje karakteriziraju i do 1,5 metara dugački izboji na kojima se razvijaju brojni cvjetovi. Oni mogu biti jednostavni ili poluispunjeni, a dolaze u raznim nijansama žute, ružičaste, bijele, ljubičaste, crvene i plave boje. Među brojnima, posebno su cijenjeni kultivari dvobojnih cvjetova, prenosi Posadisam.
Ova grmolika biljka najčešće se sadi u visećim košarama gdje cvjetovi sa stabljikama padaju u nizovima. Moguća je sadnja i u posude. Petunija može narasti 5–45 cm sa širinom 45–120 cm i najbolje raste na punom suncu gdje će joj biti osigurano minimalno 5 sati sunčeve svjetlosti. Potpunu sjenu treba izbjegavati jer ona sprječava razvoj cvjetova, a raste u dobro dreniranom tlu s pH-vrijednosti između 6,0–7,0. Za vrijeme cvjetanja zahtijeva češće zalijevanje jer se zemlja uslijed velikih ljetnih temperatura brže isušuje.
Listovi petunije mogu varirati od svjetlije do tamnije zelene i ovalnog su oblika s glatkim rubovima. Cvjetovi su u obliku lijevka i može ih biti otprilike pet. Moguća je sadnja iz sjemena, ali je proces rasta znatno duži, a sadnice se sade na udaljenosti od 1 m zbog velikog širenja biljke. Redovito zalijevanje i uklanjanje osušenih cvjetova ključno je za opstanak biljke jer se tako produžuje njezin životni vijek. Tlo u koje se biljka sadi ne treba previše natapati vodom jer može doći do truljenja korijena. Dovoljno je zalijevanje dvaput dnevno u razdobljima kada visoke temperature mogu osušiti zemlju. Prihranjuje se za vrijeme cvjetanja u razdoblju od proljeća do kasnog ljeta svakih 10–14 dana, piše Vrtlarica.
No, što ako već imate lijepe petunije doma, a odjednom se dogodi da one ne cvatu, a izgledaju zdravo? Kako im pomoći?
Ako su vaše petunije pune zelenih listova, ali gotovo bez cvjetova, problem je najčešće u prehrani ili premaloj posudi. Biljka tada svu energiju usmjerava na rast lišća, dok cvatnja izostaje. Petunijama su za stvaranje pupoljaka potrebni kalij i fosfor, dok višak dušika iz univerzalnih gnojiva potiče samo razvoj zelene mase. Nakon otprilike mjesec dana u istoj tegli, zemlja se dodatno iscrpi i izgubi hranjive tvari potrebne za obilno cvjetanje.
Tu pomaže jednostavan trik koji mnogi vrtlari koriste godinama – prihrana suhim kvascem. Obični suhi pekarski kvasac može potaknuti stvaranje novih pupoljaka u vrlo kratkom roku. Ne hrani biljku izravno, nego aktivira korisne mikroorganizme u zemlji. Oni zatim razgrađuju tvari u supstratu i pretvaraju ih u hranjive sastojke koje korijen brzo upija.
Kvasac sadrži vitamine B skupine, aminokiseline i prirodne mikroorganizme koji „oživljavaju” zemlju i poboljšavaju njezinu kvalitetu.
Pravilna priprema
Najčešća pogreška je korištenje kvasca bez aktivacije. Ako se ne pripremi pravilno, učinak će biti puno slabiji.
Postupak pripreme:
- U litru mlake vode (oko 35 °C) dodajte jednu žlicu suhog kvasca
- Umiješajte jednu žlicu šećera kako bi se aktivirali mikroorganizmi
- Smjesu ostavite dva sata na toplom mjestu
- Nakon toga razrijedite je u pet litara obične vode
- Otopinom zalijevajte zemlju oko korijena, ne listove i cvjetove
Koliko često koristiti?
Petunije se ovom otopinom prihranjuju jednom svaka dva tjedna. Ne preporučuje se češća upotreba jer kvasac tijekom djelovanja troši kalij iz tla.
Kako bi se održala ravnoteža hranjivih tvari, između dva tretmana dobro je dodati malo drvenog pepela – otprilike jednu žlicu po tegli. Pepeo vraća kalij u zemlju i pomaže biljci da nastavi cvjetati.
Prvi novi pupoljci obično se pojavljuju nakon sedam do deset dana, a za nekoliko tjedana petunije mogu potpuno prekriti posudu cvjetovima.
Zašto u većini slučajeva petunije ne cvatu?
Najčešći razlog zbog kojeg petunije ne cvatu, iako izgledaju zdravo, jest pogrešna njega – posebno previše dušika, premalo sunca i izostanak redovitog uklanjanja ocvalih cvjetova. Stručnjaci za vrtlarstvo navode nekoliko tipičnih pogrešaka koje sprječavaju stvaranje novih pupoljaka.
1. Previše gnojiva s dušikom
Ako petunije imaju puno zelenih listova, ali malo cvjetova, vrlo je vjerojatno da dobivaju previše dušika. Dušik potiče rast lišća, dok cvatnja traži više fosfora i kalija. Vrtlari zato preporučuju uravnoteženo gnojivo ili ono namijenjeno cvjetnicama, prenosi Plant Addicts.
2. Nedostatak izravnog sunca
Petunijama treba najmanje šest sati izravnog sunčevog svjetla dnevno. U polusjeni biljka može izgledati zdravo i zeleno, ali neće stvarati dovoljno cvjetova. Upravo je manjak svjetlosti jedan od najčešćih razloga slabog cvjetanja.
3. Ne uklanjaju se ocvali cvjetovi
Kada se osušeni cvjetovi ne uklanjaju redovito, biljka energiju troši na stvaranje sjemena umjesto novih pupoljaka. Redovito „šišanje” i uklanjanje uvelih cvjetova potiče kontinuirano cvjetanje tijekom cijelog ljeta, piše Southern Living.
4. Biljka je postala izdužena i iscrpljena
Petunije s vremenom mogu postati rijetke, izdužene i slabo cvjetati. Stručnjaci savjetuju lagano prikraćivanje stabljika svakih nekoliko tjedana kako bi se potaknuo rast novih izboja i cvjetova.
5. Premala tegla i zbijeno korijenje
Ako je posuda premala, korijen nema dovoljno prostora za razvoj. Tada biljka usporava rast i prestaje obilno cvjetati. Presađivanje u veću teglu često brzo poboljša stanje.
6. Nepravilno zalijevanje
I previše i premalo vode mogu zaustaviti cvjetanje. Petunije vole ravnomjerno vlažno, ali dobro drenirano tlo. U teglama se zemlja ljeti vrlo brzo isuši, pa biljke trebaju redovitu kontrolu vlage, piše Better Homes & Gardens.
