Ove godine proljetne temperature i padaline trajale su dosta duže što je nanijelo velike štete poljoprivrednicima i uništilo mnogo usjeva.
Međutim, nakon toga je došlo do nagle promjene i povećanja temperatura, a zašto se ovo dogodilo objasnio je poznati meteorolog Nedim Sladić.
Sladić je kazao da je dosta faktora utjecalo na to da imamo nestabilno i vrlo vlažno proljeće, s tim da su najznačajniji se vezali za naglo zagrijavanje stratosfere, ali i tzv. tropsku Madden-Julian (MJO) oscilaciju koja je ove godine bila naročito aktivna.
Naime, u znanstvenoj literaturi postoji pokazatelj spojenog učinka ova dva faktora koji sa odgovarajućom negativnom fazom u Atlantiku su indikatori osjetno hladnijeg i vlažnijeg vremena na području istočne i jugoistočne Europe. Tropska faza MJO je bila veći dio proljeća u fazi 8, što su tzv. “hladne faze” za Balkan, koje ima uporište u lomljenju Rossbyevog vala na dva kraka, pri čemu jedan odlazi preko Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije na sjever prema Polu, a drugi preko obala sjeverne Afrike i Mediterana na jug, rekao je.
On je pojasnio da je val s Mediterana konstantno uvlačio vlažan i nestabilan zrak koji je Bosni i Hercegovini donosio obilje padalina, prenosi Klix.
Stoga, glavnog krivca bismo morali tražiti na nekih osam do 10 kilometara iznad zemlje, u nečemu što se naziva mlazna struja, odnosno snažna vrpca vjetrova koja pomjera vremenske sisteme u smjeru zapad-istok i njena uloga je definiranje vremenskih sustava koji se na visini, ali i u prizemlju reflektiraju u vidu polja visokog zračnog pritiska – na visini grebena, u prizemlju anticiklone, odnosno doline na visini, i ciklone u prizemlju.
Nagla promjena
Sredinom lipnja, naznake promjene obrazaca su bile uočljive u trenutku kada je MJO faza napokon počela slabjeti i što se napokon odrazilo na izmjenu vremenskih sustava nad Europom, što se odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu, rekao je.
Naglasio je da je slabila i mlazna struja nad obalama Mediterana, a postepeno uslijed naglog i jačeg asimetričnog zagrijavanja između tropskih predjela i umjerenih geografskih širina utjecaji afričke zračne mase dobivali su svoj momentum.
Međutim, tu možemo tražiti i trećeg krivca, tzv. intertropski front (ITF) koji je zadužen za jačanje tzv. Hadleyeve ćelije. Hadleyeva ćelija se ljeti obično proteže do otprilike 28-29 stupnjeva sjeverne geografske širine i zadužena je za Azorsku anticiklonu, čuvenu ljetnu anticiklonu koja nam u mediteranskom području uzrokuje stabilne vremenske prilike, rekao je.
Ali ono što je iznenadilo većinu jeste nagli prijelaz. Tokom većeg dijela lipnja prevladavao je tzv. planetarni Rossbyev val broj 5, koji je u sebi imao pet dolina i pet grebena.
U grebenima se nalazio vreli zrak, dok u dolinama hladni koji se spuštao sa sjevera. Bosna i Hercegovina, ali i veliki dio jugoistočne Europe, našao se unutar grebena broj 3, koji se povezao sa toplotnim valom koji je jugu Mediterana donosio temperature zraka do 47 stupnjeva celzija, dok su SAD i Kina bili unutar Rossbeyvog broja koji se također odrazio na snažne vrućine, pojasnio je.
Ipak, naša zemlja se nalazila gotovo na periferiji ovog grebena, pa su temperaturne vrijednosti, iako vrlo visoke, bile u rangu sa posljednjih pet do deset ljeta.
Jesu li glavni krivac klimatske promjene?
Meteorolog Nedim Sladić je pojasnio da, iako u literaturi ovakve stvari se tek posljedično mogu povezati sa klimatskim promjenama uslijed sve veće dostupne toplotne energije, pristup najprije mora slijediti analiziranje događaja.
Drugim riječima, traže se povratni periodi i procjenjuje se kolika je vjerojatnoća ovakvog događaja u odnosu na niz ostalih faktora s kojim bismo mogli specifični događaj dovesti u vezu s klimatskim promjenama, jer pojedinačno jedan ekstrem se ne može vezati za klimatske promjene direktno, zaključio je.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Međutim, nakon toga je došlo do nagle promjene i povećanja temperatura, a zašto se ovo dogodilo objasnio je poznati meteorolog Nedim Sladić.
Sladić je kazao da je dosta faktora utjecalo na to da imamo nestabilno i vrlo vlažno proljeće, s tim da su najznačajniji se vezali za naglo zagrijavanje stratosfere, ali i tzv. tropsku Madden-Julian (MJO) oscilaciju koja je ove godine bila naročito aktivna.
Naime, u znanstvenoj literaturi postoji pokazatelj spojenog učinka ova dva faktora koji sa odgovarajućom negativnom fazom u Atlantiku su indikatori osjetno hladnijeg i vlažnijeg vremena na području istočne i jugoistočne Europe. Tropska faza MJO je bila veći dio proljeća u fazi 8, što su tzv. “hladne faze” za Balkan, koje ima uporište u lomljenju Rossbyevog vala na dva kraka, pri čemu jedan odlazi preko Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije na sjever prema Polu, a drugi preko obala sjeverne Afrike i Mediterana na jug, rekao je.
On je pojasnio da je val s Mediterana konstantno uvlačio vlažan i nestabilan zrak koji je Bosni i Hercegovini donosio obilje padalina, prenosi Klix.
Stoga, glavnog krivca bismo morali tražiti na nekih osam do 10 kilometara iznad zemlje, u nečemu što se naziva mlazna struja, odnosno snažna vrpca vjetrova koja pomjera vremenske sisteme u smjeru zapad-istok i njena uloga je definiranje vremenskih sustava koji se na visini, ali i u prizemlju reflektiraju u vidu polja visokog zračnog pritiska – na visini grebena, u prizemlju anticiklone, odnosno doline na visini, i ciklone u prizemlju.
Nagla promjena
Sredinom lipnja, naznake promjene obrazaca su bile uočljive u trenutku kada je MJO faza napokon počela slabjeti i što se napokon odrazilo na izmjenu vremenskih sustava nad Europom, što se odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu, rekao je.
Naglasio je da je slabila i mlazna struja nad obalama Mediterana, a postepeno uslijed naglog i jačeg asimetričnog zagrijavanja između tropskih predjela i umjerenih geografskih širina utjecaji afričke zračne mase dobivali su svoj momentum.
Međutim, tu možemo tražiti i trećeg krivca, tzv. intertropski front (ITF) koji je zadužen za jačanje tzv. Hadleyeve ćelije. Hadleyeva ćelija se ljeti obično proteže do otprilike 28-29 stupnjeva sjeverne geografske širine i zadužena je za Azorsku anticiklonu, čuvenu ljetnu anticiklonu koja nam u mediteranskom području uzrokuje stabilne vremenske prilike, rekao je.
Ali ono što je iznenadilo većinu jeste nagli prijelaz. Tokom većeg dijela lipnja prevladavao je tzv. planetarni Rossbyev val broj 5, koji je u sebi imao pet dolina i pet grebena.
U grebenima se nalazio vreli zrak, dok u dolinama hladni koji se spuštao sa sjevera. Bosna i Hercegovina, ali i veliki dio jugoistočne Europe, našao se unutar grebena broj 3, koji se povezao sa toplotnim valom koji je jugu Mediterana donosio temperature zraka do 47 stupnjeva celzija, dok su SAD i Kina bili unutar Rossbeyvog broja koji se također odrazio na snažne vrućine, pojasnio je.
Ipak, naša zemlja se nalazila gotovo na periferiji ovog grebena, pa su temperaturne vrijednosti, iako vrlo visoke, bile u rangu sa posljednjih pet do deset ljeta.
Jesu li glavni krivac klimatske promjene?
Meteorolog Nedim Sladić je pojasnio da, iako u literaturi ovakve stvari se tek posljedično mogu povezati sa klimatskim promjenama uslijed sve veće dostupne toplotne energije, pristup najprije mora slijediti analiziranje događaja.
Drugim riječima, traže se povratni periodi i procjenjuje se kolika je vjerojatnoća ovakvog događaja u odnosu na niz ostalih faktora s kojim bismo mogli specifični događaj dovesti u vezu s klimatskim promjenama, jer pojedinačno jedan ekstrem se ne može vezati za klimatske promjene direktno, zaključio je.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
