Kompostiranje je jedna od najjednostavnijih i najekološkijih metoda za recikliranje organskog otpada i proizvodnju plodnog tla. Kompostiranje se može vršiti u bašti, na terasi ili čak u kuhinji, a proces pretvaranja otpada u korisno đubrivo je prirodan i bez štetnih utjecaja na okoliš. Kompost je bogat hranljivim materijama i poboljšava strukturu tla, što pomaže biljkama da rastu i razvijaju se bolje.

Međutim, neke biljke više cijene kompost nego druge. Na primjer, povrće poput paradajza, paprike, krastavaca i tikvica imaju visoke zahtjeve za hranjivim materijama i dobro će reagirati na primjenu komposta. Biljke začina poput ružmarina, origana i lavande također dobro reagiraju na primjenu komposta.

Međutim, važno je imati na umu da neke biljke neće dobro reagirati na primjenu komposta ako je previše svjež ili ako sadrži puno soli ili drugih štetnih materija. Stoga je važno pažljivo razmotriti koje biljke želite uzgajati i koliko komposta želite primijeniti, te prilagoditi primjenu komposta prema tim potrebama.

Iako se kompost može koristiti za većinu biljaka u bašti, postoje neke biljke koje neće dobro reagirati na primjenu komposta.

To uključuje:

Biljke koje preferiraju kiselo tlo – ako kompost sadrži puno kalcija ili drugih alkalnih materija, to može povećati pH vrijednost tla i učiniti ga manje kiselim. Biljke koje preferiraju kiselo tlo, poput borovnice, brusnice i azaleja, mogu patiti ako se primijeni previše komposta.

Biljke osjetljive na visok nivo soli – ako se kompost izrađuje od otpada hrane koji je jako soljen ili ako se primijeni previše komposta, to može dovesti do povećanog nivoa soli u tlu. Biljke kao što su krastavci, mrkva i spanać mogu biti osjetljive na visok nivo soli.

Biljke osjetljive na patogene – ako se u kompostu nalaze bolesni ili zaraženi dijelovi biljaka, patogeni se mogu prenijeti na biljke u bašti i uzrokovati probleme s bolestima. Biljke poput rajčice, krastavca i dinje osjetljive su na neke od patogena koji se mogu naći u kompostu.