U usuglašenom modelu zadržala bi se odrednica da bi Bosna i Hercegovina ima Predsjedništvo koje se sastoji od tri člana od kojih se jedan bira iz Republike Srpske i dva iz Federacije Bosne i Hercegovine i ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili ostalih, prenosi Dnevnik.ba.
Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iz Federacije BiH prema usuglašenom prijedlogu birao bi Parlament BiH iz reda izabranih zastupnika Zastupničkog doma.
Svaki zastupnik, klub zastupnika ili skupina zastupnika u Zastupničkom domu mogli bi kandidirati po jednog zastupnika za člana Predsjedništva BiH. Prijedlozi kandidata potom bi se upućivali Domu naroda Parlamenta BiH. Potom bi svaki klub naroda u Domu naroda državnog parlamenta s liste nominiranih kandidata većinom glasova ukupnog broja članova Kluba izabrao jednog kandidata, nakon čega bi Dom naroda utvrdio zajedničku listu većinom glasova ukupnog broja izaslanika koja uključuje većinu ukupnog broja izaslanika u svakom klubu konstitutivnih naroda.
Utvrđena zajednička lista upućivala bi se u Zastupnički dom na potvrđivanje. Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi kandididate, postupak bi se ponovio, a u slučaju da i u drugom krugu Zastupnički dom ne potvrdi zajedničku listu, smatra se da su izabrani kandidati sa zajedničke liste koju je utvrdio Dom naroda.
Ovim modelom, svi zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta BiH, bez obzira na nacionalnost i stranačku pripadnost mogli bi biti kandidirani za člana Predsjedništva BiH, no odlučujući utjecaj na to tko će biti izbaran za trojicu članova Predsjedništva imali bi nacionalni klubovi u domovima naroda.
Ostaje vidjeti, hoće li ovakav prijedlog, kojem se oni sada protive, insistirajući na izarvnom izboru člana Predsjedništva iz RS, prihvatiti lideri SNSD-a i SDS-a Milorad Dodik i Mladen Bosić.
Odzvonilo "Goraždanskom" modelu
Prema prijedlogu kojeg je usuglasila nova parlamentarna većina u Federaciji BiH Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sastojao bi se od 58 izaslanika i to po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih.
Suština novog prijedloga postupka određivanja izaslanika za Dom naroda FBiH je osigurati stvarnu zastupljenost političkih subjekata u klubovima Doma naroda FBiH srazmjerno njihovom izbornom rezultatu uvažavajući nacionalni sastav stanovništva u županijama.
Predviđeno je da Središnje izborno povjerenstvo dodjeli mandate izaslanicima u Dom naroda FBiH po novom modelu, nakon općih izbora 2014, uvažavajući rezultat popisa koji će se održati 2013. godine.
Tako, primjerice. ako u Sarajevskom kantonu živi 3,78% Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata u Federaciji BiH onda će svi politički subjekti, koji u kantonalnoj skupštini imaju zastupnike iz reda hrvatskog naroda, sudjelovati s 3,78% i u klubu hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH. Dakle, bez obzira koliko zastupnika iz pojedinog konstitutivnog naroda ili ostalih bude izabrano u kantonalnu skupštinu, njihov udio u odgovarajućem klubu Doma naroda FBiH će biti razmjeran sastavu stanovništva u tom kantonu. Tako se neće moći dogoditi da iz Goraždanske županije u kojoj živi zanemariv broj Hrvata, bude izabran jedan zastupnik, kao i iz primjerice Posavske županije gdje ih živi 30.000. Primjenili se ovaj model primjerice na Srbe iz F BiH, lako će se zaključiti kako će, primjerice, u srpskom klubu Doma naroda najviše zastupnika biti iz Hercegbosanske županije, gdje živi najviše Srba u F BiH, u tri općine Grahovu, Glamoču i Drvaru. Ili da će u bošnjačkom klubu Doma naroda Parlamenta BiH biti četvrtina zastupnika iz Sarajevske županije, jer u toj županiji živi četvrtina ukupne bošnjačke populacije. Ovaj model osigurava stvarnu zastupljenost u Domu naroda za svaki politički subjekt i uvažava realne pokatazelje stanja populacije na terenu.
To znači da stavljanje na listu pripadnika manje zastupljenog naroda u pojedinim županijama neće presudno utjecati na sastav klubova u Domu naroda na način kao što je to bilo do sada i što je postalo uzrokom najveće krize u funkcioniranju federalne vlasti od uspostave FBiH.
Primjena ovog modela zahtijeva promjene u Ustavu FBiH, za što je potrebno osigurati dvotrećinsku većinu, kao i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, tvrde tamošnji analitičari.
Pobuna bošnjačkih unitarista
Zanimljiv je način na koji bošnjački mediji govore o ovom sporazumu. Prema njihovom tumačenju, ukoliko bi ovaj dogovor zaživio, onda bi Hrvat iz Hercegovine biti će vazniji od Hrvata iz Bosne, a Bosnjak iz Sarajeva vazniji od Bosnjaka iz Gorazda ili Posavine.
Prema njihovim tumačenjima riječ je o uvođenju treće izborne jedinice na mala vrata i pretvaranje BiH u konfederaciju, što tumače kao dalji tijek podjele BiH.
