“Svi se pitaju što se događa. Manje je ljudi zbog silnih odlazaka proteklih godina, a više je obrađenog zemljišta u Hercegovini”, komentirao je jučer jedan agronom kojeg smo kontaktirali da provjerimo kako protječe ožujak i početak poljoprivredne sezone na ovim prostorima. Prema njegovu mišljenju, ljudi polako dolaze svijesti. “Imali smo razdoblje prije rata kad se svako kućanstvo bavilo poljoprivredom i zemljišta nisu ležala zapuštena. Onda je stigao rat. Razumljivo, bilo je manje poljoprivredne proizvodnje pa je nakon završetka postojala bojazan da su zemljišta kontaminirana, a kako su godine prolazile, ljudima se jednostavno više nije dalo vraćati u zemljoradničke vode. Došli su neki novi poslovi i drugi način života koji uključuje više konformizma, a opet i više nezdrave hrane, veću pretilost i oboljenja, manje zadovoljstva…”, govori nam agronom. I onda dolazimo u današnje vrijeme.
Dodatna zarada
“Imamo desetke, da ne kažem stotine, tisuća ljudi koji su s ovih prostora naselili europske zemlje, a opet imamo ove koji su ostali i koji su svjesni da tamo negdje nije toliko bolje kako se to predstavlja. I onda čovjek koji ovdje ima solidnu plaću, ako uzgaja hranu u svom vrtu, može lijepo živjeti. Također, mnogima je to i dodatna zarada. Za razliku od nekih drugih zemalja proizvođača, kod nas se toliko ne koriste preparati i otrovi i zato su voće, povrće, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi kod nas popularniji i traženiji – kaže nam. Praktički, svima je cilj ta ekološka proizvodnja koje u Hercegovini, srećom, još ima, a agronom ističe i kako je dobro što se narod osvijestio u nekim stvarima. “Ljudi se razumnije okreću poljoprivredi i provjerenim kulturama, a ako će se već eksperimentirati s nečim, onda uzgajaju manje količine da se prvo provjeri može li to ovdje rasti i kako će se ponašati na tržištu. Imali smo hiperprodukciju posla sa smiljem, ali smatram da posao s tim eteričnim biljem nije gotov. Međutim, da se kompletno stanovništvo samo tome okrene, to nema smisla. Sad se, kao što vidimo, disperzira proizvodnja, ljudi se okreću i drugim kulturama i to je ono što daje optimizam.
Pronalazak rješenja
I stručnjaci iz regije koji su dugo godina u bavljenju poljoprivredom ističu da je povratak iskonskoj poljoprivredi rješenje. “Prednosti bavljenja poljoprivredom nisu financijske prirode, ali poljoprivreda spaja ljude s prirodom, pospješuje bioraznolikost, čuva okoliš i drugo, ma koliko god to izgledalo čudno iz perspektive jednog poljoprivrednika. Ona daje odmak od surovog kapitalističkog načina obavljanja svakodnevnih poslova u kojemu je sve manje kreativnosti i inovativnosti. U visoko normiranom društvu vrlo je malo prostora za kreativnost koja nadilazi uski krug. Zato smo se mi i odlučili baviti poljoprivredom jer ona postaje rijetkost, a posebno kad se govori o ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi. Zapravo, ta ljubav mora biti usidrena u čovjeku koji nakon spoznaje o načinu funkcioniranja društva uviđa da je povratak stvarnoj iskonskoj poljoprivredi zapravo rješenje brojnih ljudskih problema”, riječi su Andreje Petrović koja se bavi ekološkom poljoprivredom.
vecernji.ba
Dodatna zarada
“Imamo desetke, da ne kažem stotine, tisuća ljudi koji su s ovih prostora naselili europske zemlje, a opet imamo ove koji su ostali i koji su svjesni da tamo negdje nije toliko bolje kako se to predstavlja. I onda čovjek koji ovdje ima solidnu plaću, ako uzgaja hranu u svom vrtu, može lijepo živjeti. Također, mnogima je to i dodatna zarada. Za razliku od nekih drugih zemalja proizvođača, kod nas se toliko ne koriste preparati i otrovi i zato su voće, povrće, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi kod nas popularniji i traženiji – kaže nam. Praktički, svima je cilj ta ekološka proizvodnja koje u Hercegovini, srećom, još ima, a agronom ističe i kako je dobro što se narod osvijestio u nekim stvarima. “Ljudi se razumnije okreću poljoprivredi i provjerenim kulturama, a ako će se već eksperimentirati s nečim, onda uzgajaju manje količine da se prvo provjeri može li to ovdje rasti i kako će se ponašati na tržištu. Imali smo hiperprodukciju posla sa smiljem, ali smatram da posao s tim eteričnim biljem nije gotov. Međutim, da se kompletno stanovništvo samo tome okrene, to nema smisla. Sad se, kao što vidimo, disperzira proizvodnja, ljudi se okreću i drugim kulturama i to je ono što daje optimizam.
Pronalazak rješenja
I stručnjaci iz regije koji su dugo godina u bavljenju poljoprivredom ističu da je povratak iskonskoj poljoprivredi rješenje. “Prednosti bavljenja poljoprivredom nisu financijske prirode, ali poljoprivreda spaja ljude s prirodom, pospješuje bioraznolikost, čuva okoliš i drugo, ma koliko god to izgledalo čudno iz perspektive jednog poljoprivrednika. Ona daje odmak od surovog kapitalističkog načina obavljanja svakodnevnih poslova u kojemu je sve manje kreativnosti i inovativnosti. U visoko normiranom društvu vrlo je malo prostora za kreativnost koja nadilazi uski krug. Zato smo se mi i odlučili baviti poljoprivredom jer ona postaje rijetkost, a posebno kad se govori o ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi. Zapravo, ta ljubav mora biti usidrena u čovjeku koji nakon spoznaje o načinu funkcioniranja društva uviđa da je povratak stvarnoj iskonskoj poljoprivredi zapravo rješenje brojnih ljudskih problema”, riječi su Andreje Petrović koja se bavi ekološkom poljoprivredom.
vecernji.ba
