Od šest osoba, koliko ih je zbog komplikacija izazvanih virusom Zapadnog Nila liječeno u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, tri osobe su preminule.
Još jedan pacijent je na liječenju u Klinici za infektivne bolesti, dok su dvije osobe puštene na kućno liječenje.
Od kraja kolovoza do danas u Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli tretirano je šest osoba inficiranih virusom Zapadnog Nila, koji se prenosi ujedom tigrastog komarca. Dvije osobe su sa područja Tuzlanskog kantona, dok su četiri s područja Posavine.
"Uglavnom su to bili bolesnici s teškom kliničkom slikom. Od tih bolesnika, nažalost tri su preminula. Moram odmah reći da to nije posljedica djelovanja direktno samog virusa nego komorbiditeta koji je postojao kod tih bolesnika", objašnjava dr. sc. Dilista Piljić, specijalist infektolog UKC-a Tuzla.
Virus Zapadnog Nila se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već sa životinje na čovjeka. Najčešće je to ujedom tigrastog komarca.
"Virus se može naći kod životinja, kod ptica, kod konja. U Hrvatskoj je 2012. godine virus potvrđen kod konja, no čovjek se može inficirati samo ako ima vektor, a to je komarac. Dakle, nema groznice Zapadnog Nila bez komaraca", ističe dr. Blaško Topalović, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo TK-a.
Kako ističu liječnici, u 80 posto slučajeva ova bolest je neprimijetna, dok je u preostalih 20 posto karakteriziraju simptomi slični gripi. Kod starijih ljudi se razvijaju teži oblici bolesti. U Ministarstvu zdravstva naglašavaju da razloga za paniku nema.
"Treba još da i promjena vremenskih prilika pogoduje da ovaj virus stagnira i da ne očekujemo nove slučajeve u nadolazećem razdoblju", kaže ministar zdravstva TK-a Bahrudin Hadžiefendić.
S druge strane, opreza i prevencije nikad na odmet, javlja Federalna televizija.
"Ono što možemo kući učiniti je da stare posude gdje se nakuplja voda - oluke, kante, bačve, stare gume - treba baciti i na taj način ćemo, ako ništa, smanjiti broj komaraca", navodi dr. Blaško Topalović, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo TŽ-a.
Opasni virus je otkriven 1958. godine na području Zapadnog Nila u Ugandi. U Bosni i Hercegovini su prvi slučajevi okriveni 2012. godine, kada je ovaj virus prepoznat kao uzročnik upale moždanih ovojnica i upale mozga kod ljudi.
Još jedan pacijent je na liječenju u Klinici za infektivne bolesti, dok su dvije osobe puštene na kućno liječenje.
Od kraja kolovoza do danas u Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli tretirano je šest osoba inficiranih virusom Zapadnog Nila, koji se prenosi ujedom tigrastog komarca. Dvije osobe su sa područja Tuzlanskog kantona, dok su četiri s područja Posavine.
"Uglavnom su to bili bolesnici s teškom kliničkom slikom. Od tih bolesnika, nažalost tri su preminula. Moram odmah reći da to nije posljedica djelovanja direktno samog virusa nego komorbiditeta koji je postojao kod tih bolesnika", objašnjava dr. sc. Dilista Piljić, specijalist infektolog UKC-a Tuzla.
Virus Zapadnog Nila se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već sa životinje na čovjeka. Najčešće je to ujedom tigrastog komarca.
"Virus se može naći kod životinja, kod ptica, kod konja. U Hrvatskoj je 2012. godine virus potvrđen kod konja, no čovjek se može inficirati samo ako ima vektor, a to je komarac. Dakle, nema groznice Zapadnog Nila bez komaraca", ističe dr. Blaško Topalović, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo TK-a.
Kako ističu liječnici, u 80 posto slučajeva ova bolest je neprimijetna, dok je u preostalih 20 posto karakteriziraju simptomi slični gripi. Kod starijih ljudi se razvijaju teži oblici bolesti. U Ministarstvu zdravstva naglašavaju da razloga za paniku nema.
"Treba još da i promjena vremenskih prilika pogoduje da ovaj virus stagnira i da ne očekujemo nove slučajeve u nadolazećem razdoblju", kaže ministar zdravstva TK-a Bahrudin Hadžiefendić.
S druge strane, opreza i prevencije nikad na odmet, javlja Federalna televizija.
"Ono što možemo kući učiniti je da stare posude gdje se nakuplja voda - oluke, kante, bačve, stare gume - treba baciti i na taj način ćemo, ako ništa, smanjiti broj komaraca", navodi dr. Blaško Topalović, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo TŽ-a.
Opasni virus je otkriven 1958. godine na području Zapadnog Nila u Ugandi. U Bosni i Hercegovini su prvi slučajevi okriveni 2012. godine, kada je ovaj virus prepoznat kao uzročnik upale moždanih ovojnica i upale mozga kod ljudi.
