Europska agencija za zaštitu okoliša upozorila je kako zagađenje zraka u Europi uzrokuje preko 500.000 preuranjenih smrti svake godine.
Dodali su da se razine zagađenja zraka polako smanjuju u EU, ali su i dalje na znatno višim razinama nego što bi to htjeli EU i WHO.
Glavni uzrok preuranjenih smrti
Kako prenosi BBC, zagađenje zraka glavni je uzrok preuranjenih smrti u čak 41 zemlji na europskom kontinentu. Rezultati istraživanja koje su objavili temelje se na podacima iz 2015. godine koji su zabilježeni na više od 2500 lokacija.
"Zagađenje zraka nevidljivi je ubojica. Moramo osnažiti svoje napore i više govoriti o ovome", rekao je šef spomenute agencije Hans Bruyninckx.
Ovo izvješće o kvaliteti zraka koje je naručila Europska komisija, objavljeno je nekoliko tjedana nakon što je nadzorno tijelo EU-a objavilo kako većina od 28 zemalja članica EU-a nije dosegnula ciljeve Unije kada se radi o kvaliteti zraka.
Upozorili su i da su posljedice onečišćenog zraka na zdravstveno stanje građana gore u zemljama istočne Europe nego, primjerice, u Kini ili Indiji.
Koliko je loše stanje?
Kako prenosi BBC, broj preuranjenih smrti povezanih s onečišćenim zrakom porastao je u odnosu na ranije godine. Primjerice, raniji podaci predviđali su kako će 2013. godine od posljedica zagađenja zraka u Europi preminuti oko 476.000 ljudi. Oko 422.000 prijevremenih smrti zabilježeno je 2015. godine u zemaljama Europe od posljedica visokih razina štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak.
Radi se o česticama koje su premale da bi bile vidljive golom oku, ali imaju razoran utjecaj. One mogu izazvati ili pogoršati bolesti srca, astmu te rak pluća. Izvješće je pokazalo i kako je toksični plin dušični dioksid, koji je povezan s automobilima i bojlerima za centralno grijanje, u vezi s oko 79.000 preuranjenih smrti.
Ozon u prizemnim razinama je, pak, povezan s oko 17.000 preuranjenih smrti u europskim nacijama.
Za razliku od ozona u stratosferi koji nas štiti, ozon pri razini tla je štetan, a do njegovog stvaranja dolazi kada plinovi poput dušičnog dioksida koji se nalazi u ispušnim plinovima automobila reagiraju s drugim štetnim tvarima pri izloženosti sunčevoj svjetlosti ili toplini, prenosi BBC.
Kako je došlo do ovih zagađenja?
U izvješću su navedeni i glavni izvori onečišćenja zraka - transportna vozila na gorivo, proizvodnja i distribucija energije, zgrade institucija i trgovačkih društava te domovi, industrija, agrikultura i zbrinjavanje otpada.
Europska agencija za zaštitu okoliša poručila je u svojem izvješću i kako su širim procjenama uključenim u izvješće zaključili da se broj preuranjenih smrti koje su uzrokovale sitne čestice u zraku, svake godine smanjuje za oko pola milijuna od 1990.
Poručuju da je do smanjenja smrtnih slučajeva došlo zbog provođenja pravila o zaštiti kvalitete zraka na razini EU-a, ali i zbog lokalnih mjera koje su, po njima, dovele do automobila koji manje zagađuju okoliš, kao i do industrije koja manje zagađuje.
Gdje je stanje najgore?
Izvješće pokazuje da su regije s najgorim razinama PM2.5 (štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak) u zemljama istočne Europe, poput Bugarske, Poljske i Slovačke.
Uz njih, zemlje u kojima su razine tih čestica više od ciljane izloženosti su Hrvatska, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina.
Makedonija je ipak po ovom pitanju bila najgora od svih zemalja te je imala za trećinu više razine PM2.5 od prve sljedeće zemlje, prenosi BBC.
Dodali su da se razine zagađenja zraka polako smanjuju u EU, ali su i dalje na znatno višim razinama nego što bi to htjeli EU i WHO.
Glavni uzrok preuranjenih smrti
Kako prenosi BBC, zagađenje zraka glavni je uzrok preuranjenih smrti u čak 41 zemlji na europskom kontinentu. Rezultati istraživanja koje su objavili temelje se na podacima iz 2015. godine koji su zabilježeni na više od 2500 lokacija.
"Zagađenje zraka nevidljivi je ubojica. Moramo osnažiti svoje napore i više govoriti o ovome", rekao je šef spomenute agencije Hans Bruyninckx.
Ovo izvješće o kvaliteti zraka koje je naručila Europska komisija, objavljeno je nekoliko tjedana nakon što je nadzorno tijelo EU-a objavilo kako većina od 28 zemalja članica EU-a nije dosegnula ciljeve Unije kada se radi o kvaliteti zraka.
Upozorili su i da su posljedice onečišćenog zraka na zdravstveno stanje građana gore u zemljama istočne Europe nego, primjerice, u Kini ili Indiji.
Koliko je loše stanje?
Kako prenosi BBC, broj preuranjenih smrti povezanih s onečišćenim zrakom porastao je u odnosu na ranije godine. Primjerice, raniji podaci predviđali su kako će 2013. godine od posljedica zagađenja zraka u Europi preminuti oko 476.000 ljudi. Oko 422.000 prijevremenih smrti zabilježeno je 2015. godine u zemaljama Europe od posljedica visokih razina štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak.
Radi se o česticama koje su premale da bi bile vidljive golom oku, ali imaju razoran utjecaj. One mogu izazvati ili pogoršati bolesti srca, astmu te rak pluća. Izvješće je pokazalo i kako je toksični plin dušični dioksid, koji je povezan s automobilima i bojlerima za centralno grijanje, u vezi s oko 79.000 preuranjenih smrti.
Ozon u prizemnim razinama je, pak, povezan s oko 17.000 preuranjenih smrti u europskim nacijama.
Za razliku od ozona u stratosferi koji nas štiti, ozon pri razini tla je štetan, a do njegovog stvaranja dolazi kada plinovi poput dušičnog dioksida koji se nalazi u ispušnim plinovima automobila reagiraju s drugim štetnim tvarima pri izloženosti sunčevoj svjetlosti ili toplini, prenosi BBC.
Kako je došlo do ovih zagađenja?
U izvješću su navedeni i glavni izvori onečišćenja zraka - transportna vozila na gorivo, proizvodnja i distribucija energije, zgrade institucija i trgovačkih društava te domovi, industrija, agrikultura i zbrinjavanje otpada.
Europska agencija za zaštitu okoliša poručila je u svojem izvješću i kako su širim procjenama uključenim u izvješće zaključili da se broj preuranjenih smrti koje su uzrokovale sitne čestice u zraku, svake godine smanjuje za oko pola milijuna od 1990.
Poručuju da je do smanjenja smrtnih slučajeva došlo zbog provođenja pravila o zaštiti kvalitete zraka na razini EU-a, ali i zbog lokalnih mjera koje su, po njima, dovele do automobila koji manje zagađuju okoliš, kao i do industrije koja manje zagađuje.
Gdje je stanje najgore?
Izvješće pokazuje da su regije s najgorim razinama PM2.5 (štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak) u zemljama istočne Europe, poput Bugarske, Poljske i Slovačke.
Uz njih, zemlje u kojima su razine tih čestica više od ciljane izloženosti su Hrvatska, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina.
Makedonija je ipak po ovom pitanju bila najgora od svih zemalja te je imala za trećinu više razine PM2.5 od prve sljedeće zemlje, prenosi BBC.
