Kada uberemo glavice ranog kupusa ostaje nam prazno mjesto na koje možemo sijati razne kulture. Prije nego što krenemo raditi moramo očistiti lokaciju od ostataka kupusa. Pregledajte korijenje jer će vam njegovo stanje reći jesu li prisutne određene bolesti (trulež, bakterioze i sl.) ili štetnici. Ostatke sa simptomima bolesti i vidljivim napadom štetnika sakupite i spalite. U tom slučaju u gredicu dodajte 300 do 400 g/m² drvenog pepela ili dolomitnog brašna. Na takvim gredicama ili parcelama ne smijemo sljedećih 4 do 5 godina uzgajati kupus i njegove srodnike.
Bitno je da znate da je ovo povrće veliki potrošač hranjivih tvari, posebno dušika jer stvara veliku količinu zelene mase. U tlo dodajte makrohraniva s određenim mikroelementima ili 5 do 7 kg/m² komposta ili humusa.
Poštujmo plodored
Vrste koje nikako ne trebamo sijati su kupusnjače. Ovoj porodici pripadaju kupus, kelj, cvjetača, rukola, gorušica, rotkva, rotkvice, repa, kineski kupus. Problem je što imaju zajedničke bolesti i štetnike. Osim toga, za svoj rast i razvoj koriste ista hraniva, što iscrpljuje zemljište.
U amaterskoj proizvodnji kupus se sa gredice uklanja postepeno kako dozrijevaju glavice. U slučaju da ostavite veći dio s kojeg ste ih odrezali omogućujete točkama rasta da se oporave i razviju mlade priraste, ćimulice, koje su cijenjene u gastronomiji. Možete ih rezati do pojave mraza. Najčešće se kupus i kelj ovako režu. U slučaju da ih ostavljate možete između tih biljaka dosijati određene kulture, a prilikom berbe ćimulica uklonite cijele biljke.
Pravilnim odabirom sjetve poboljšavamo tlo
Kada uklonimo biljne ostatke i pripremimo zemlju pred nama je sjetva. Jedna od kultura koja odlično raste poslije kupusa je kopar. Njega možete i usijati između preostalih biljaka, jer izlučuje tvari koje odbijaju štetnike. Ako osigurate redovno zalijevanje odlučite se za sjetvu zelene salate. Odaberite ljetne i jesenske sorte, ovisno od termina sjetve, kako vam usjev ne bi otišao u cvijet. Za brzu berbu su najbolje sorte kratkog vegetacijskog perioda.
Sjetite se mahunarki. Grašak, ali i druge vrste imaju osobinu fiksacije dušika, što će nadomjestiti dušik koji su usvojile kupusnjače. Ako želite sijati grašak odaberite rane i srednje rane sorte kako bi dobili urod prije mraza. Od ostalih mahunarki možemo posijati djetelinu, jednogodišnju lupinu, esparzetu, lucernu. Često se koriste kao zeleno gnojivo.
U ovu svrhu možemo posijati žitarice, a odličan izbor su ječam, raž, zob i pšenica. Tako ćemo tlo obogatiti fosforom, kalijem i drugim mineralima. Doprinijet će rahljenju zemljišta svojim žiličastim korijenjem. Sjetva se obavlja od kraja kolovoza i tijekom jeseni. One će vam pomoći da se riješite žičnjaka iz zemlje. Kombinirajte mahunarke i žitarice i time pojačajte njihov pozitivan učinak na tlo.
Kraj kolovoza je rezerviran za sjetvu špinata. Ova povrtnica bolje uspijeva na nižim temperaturama i zbog toga ne trebate žuriti sa sjetvom.
agroklub.com
Bitno je da znate da je ovo povrće veliki potrošač hranjivih tvari, posebno dušika jer stvara veliku količinu zelene mase. U tlo dodajte makrohraniva s određenim mikroelementima ili 5 do 7 kg/m² komposta ili humusa.
Poštujmo plodored
Vrste koje nikako ne trebamo sijati su kupusnjače. Ovoj porodici pripadaju kupus, kelj, cvjetača, rukola, gorušica, rotkva, rotkvice, repa, kineski kupus. Problem je što imaju zajedničke bolesti i štetnike. Osim toga, za svoj rast i razvoj koriste ista hraniva, što iscrpljuje zemljište.
U amaterskoj proizvodnji kupus se sa gredice uklanja postepeno kako dozrijevaju glavice. U slučaju da ostavite veći dio s kojeg ste ih odrezali omogućujete točkama rasta da se oporave i razviju mlade priraste, ćimulice, koje su cijenjene u gastronomiji. Možete ih rezati do pojave mraza. Najčešće se kupus i kelj ovako režu. U slučaju da ih ostavljate možete između tih biljaka dosijati određene kulture, a prilikom berbe ćimulica uklonite cijele biljke.
Pravilnim odabirom sjetve poboljšavamo tlo
Kada uklonimo biljne ostatke i pripremimo zemlju pred nama je sjetva. Jedna od kultura koja odlično raste poslije kupusa je kopar. Njega možete i usijati između preostalih biljaka, jer izlučuje tvari koje odbijaju štetnike. Ako osigurate redovno zalijevanje odlučite se za sjetvu zelene salate. Odaberite ljetne i jesenske sorte, ovisno od termina sjetve, kako vam usjev ne bi otišao u cvijet. Za brzu berbu su najbolje sorte kratkog vegetacijskog perioda.
Sjetite se mahunarki. Grašak, ali i druge vrste imaju osobinu fiksacije dušika, što će nadomjestiti dušik koji su usvojile kupusnjače. Ako želite sijati grašak odaberite rane i srednje rane sorte kako bi dobili urod prije mraza. Od ostalih mahunarki možemo posijati djetelinu, jednogodišnju lupinu, esparzetu, lucernu. Često se koriste kao zeleno gnojivo.
U ovu svrhu možemo posijati žitarice, a odličan izbor su ječam, raž, zob i pšenica. Tako ćemo tlo obogatiti fosforom, kalijem i drugim mineralima. Doprinijet će rahljenju zemljišta svojim žiličastim korijenjem. Sjetva se obavlja od kraja kolovoza i tijekom jeseni. One će vam pomoći da se riješite žičnjaka iz zemlje. Kombinirajte mahunarke i žitarice i time pojačajte njihov pozitivan učinak na tlo.
Kraj kolovoza je rezerviran za sjetvu špinata. Ova povrtnica bolje uspijeva na nižim temperaturama i zbog toga ne trebate žuriti sa sjetvom.
agroklub.com
