''Privrženi smo daytonskom modelu, suverenosti i teritorijalnom integritetu BiH. To ne znači da ne treba doći do promjena (...) apsolutno vjerujemo da se izborni sustav mora reformirat'', izjavio je u utorak pred novinarima u Zagrebu zamjenik pomoćnice američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.

''Vlada u BiH ne funkcionira na razini na kojoj može zadovoljiti potrebe ljudi i ne može osigurati razinu sigurnosti i prosperiteta koju treba'', još je pojačao ovaj američki diplomat.

Hrvatski politički vrh, a prije sviju predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, teško da su mogli skriti svoje zadovoljstvo slušajući i čitajući što zbori Yee. Govorio je prije svega o Bosni i Hercegovini i pitanjima na kojima je hrvatski dvojac u mjesecima iza nas podnio paljbu kritika, pa čak i otvorenih prijetnji i omalovažavanja, piše Slobodna Dalmacija.

Počelo je s tezom o federalizaciji s kojom je prvi izišao Pantovčak, da bi se na nju nadovezao Markov trg, ali su odmah "poklopljeni" otvaranjem slučaja Posavina i uhićenjem desetorice pripadnika HVO-a pod optužbama za ratni zločina.

Posljednji nastavak zbio se nakon što je Grabar-Kitarović progovorila o opasnosti radikalnog tumačenja islama što dolazi iz BiH, na što su joj posvećene i udarne minute TV dnevnika u BiH s nepodnošljivim, seksističkim komentarima.

Popisu onih kojima su riječi Yeea bile neka vrsta satisfakcije treba dodati i već bivšeg SDP-ova čelnika Zorana Milanovića, zbog ljetošnjih konstatacija o "državi bez reda i poretka".

Ono što se iz riječi donedavno drugog čovjeka američkog veleposlanstva može iščitati jest da će iduća, 2017. godina donijeti fokus barem na izborno zakonodavstvo u BiH.

Amerikanci, što i njihov diplomat priznaje, znaju da će u izbornoj 2018. biti prilično teško o bilo čemu usuglasiti vođe triju naroda. Možda bi se oko nečega i dogovorili, ali bi teško stavili svoje potpise čisto iz straha da ih oporba ne prozove za izdaju.

Strah je dosta izraženiji kod Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika nego Dragana Čovića, koji baš i nema oporbe da mu puše za vratom. Njegov, kao problem BH-Hrvata, jest da im predstavnike godinama biraju drugi.

Nigdje se ne nazire mogućnost oživljavanja Herceg-Bosne, barem kao trećeg entiteta, za čime lider Hrvata u BiH zna posegnuti kada mu zatreba, pa je jasno da će svoje pitanje morati rješavati u daytonskim okvirima. Oni su, pak, mijenjani kako se to prohtjelo međunarodnim predstavnicima.

Vrlo jasno je naveo službeni Zagreb, uz ostale partnere iz EU-a, kao legitimnog sugovornika kada je u pitanju BiH. Ne treba podsjećati da su svaka inicijativa, pa i najmanji komentar kada bi netko od hrvatskih dužnosnika progovorio o toj temi, a mimo ukusa drugih dvaju naroda, bili dočekani kao miješanje u unutarnje stvari.

''Zagreb i Washington dijele isti interes'',  kazao je nedvosmisleno Yee.

Placet jačem angažmanu RH daje i tvrdnjom da je ona zbog svog zemljopisnog položaja i tisuću kilometara duge granice prva na udaru vjerskih radikala. Na to, uostalom, upozoravaju i sigurnosne službe i samostalni eksperti, pogotovo od trenutka kada je počelo sa slabljenjem Islamske države i povratkom ratnika u svoje matične zemlje.

Yee je također znakovito upozorio kako je u BiH "registriran" najveći broj stranih boraca po glavi stanovnika.

Dade se iz Yeeovih riječi primijetiti još jedna podudarnost američke i hrvatske politike, i to o budućnosti BiH. To je članstvo u Europskoj uniji.