Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u četvrtak revidiranu strategiju procesuiranja ratnih zločina, čime bi se napokon trebao otkloniti zastoj zbog kojega na tisuće osumnjičenika još uvijek čeka istrage ili suđenja, potvrdio je ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša.
Na reviziju strategije čekalo se pune dvije godine nakon što je postalo jasno da je ranije definirani rok za procesuiranje ratnih zločina postao nerealan. Prvobitna strategija usvojena 2015. predviđala je da svi evidentirani slučajevi dobiju pravosudni epilog do kraja 2023. godine.
"Bio bih sretan da smo uspjeli dostići taj rok, no s novom strategijom omogućit ćemo Tužiteljstvu BiH da disperzira manje složene slučajeve na niže razine kako bi se što prije procesuirali", kazao je Grubeša novinarima ne pojašnjavajući jesu li zadani novi krajnji rokovi.
Tužiteljstvo BiH postalo je neka vrsta uskog grla u procesuiranju ratnih zločina, a promjena načina njegova rada preporuka je i posebne analize koju je sačinila britanska sutkinja Joanna Korner. U njenom je izvješću, predstavljenom prošlog tjedna u Sarajevu, istaknuto kako je rad tužiteljskih timova potrebno revidirati, a manje složene slučajeve što prije prepustiti tužiteljstvima na nižim razinama vlasti.
Glavna tužiteljica Gordana Tadić tada je potvrdila kako Tužiteljstvo BiH trenutno radi na 253 predmeta ratnih zločina koji spadaju u najsloženije, a odnose se na čak 3157 počinitelja. Uz to je registrirano 196 predmeta koji su u kategoriji manje složenih, a oni se odnose na 1066 osumnjičenika, javlja Hina.
Još oko 500 predmeta je sa za sada nepoznatim počiniteljima, a dodatnih nešto više od 1000 predmeta odnosi se na slučajeve ekshumacije.
Revidirana strategija tretira i međunarodnu suradnju koja je nužna u slučajevima u kojima su počinitelji ratnih zločina nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu.
Grubeša je kazao kako će se ona odvijati sukladno međunarodnim standardima i načelima te bilateralnim i multilateralnim sporazumima.
"Na zakonodavstvo drugih država ne možemo utjecati, no možemo donositi rješenja koja će se ticati BiH", kazao je ministar.
Podsjetio je i na činjenicu da je usvajanje revidirane strategije jedan od 14 prioriteta za BiH koje je prošle godine definirala Europska komisija razmatrajući molbu te zemlje za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Na reviziju strategije čekalo se pune dvije godine nakon što je postalo jasno da je ranije definirani rok za procesuiranje ratnih zločina postao nerealan. Prvobitna strategija usvojena 2015. predviđala je da svi evidentirani slučajevi dobiju pravosudni epilog do kraja 2023. godine.
"Bio bih sretan da smo uspjeli dostići taj rok, no s novom strategijom omogućit ćemo Tužiteljstvu BiH da disperzira manje složene slučajeve na niže razine kako bi se što prije procesuirali", kazao je Grubeša novinarima ne pojašnjavajući jesu li zadani novi krajnji rokovi.
Tužiteljstvo BiH postalo je neka vrsta uskog grla u procesuiranju ratnih zločina, a promjena načina njegova rada preporuka je i posebne analize koju je sačinila britanska sutkinja Joanna Korner. U njenom je izvješću, predstavljenom prošlog tjedna u Sarajevu, istaknuto kako je rad tužiteljskih timova potrebno revidirati, a manje složene slučajeve što prije prepustiti tužiteljstvima na nižim razinama vlasti.
Glavna tužiteljica Gordana Tadić tada je potvrdila kako Tužiteljstvo BiH trenutno radi na 253 predmeta ratnih zločina koji spadaju u najsloženije, a odnose se na čak 3157 počinitelja. Uz to je registrirano 196 predmeta koji su u kategoriji manje složenih, a oni se odnose na 1066 osumnjičenika, javlja Hina.
Još oko 500 predmeta je sa za sada nepoznatim počiniteljima, a dodatnih nešto više od 1000 predmeta odnosi se na slučajeve ekshumacije.
Revidirana strategija tretira i međunarodnu suradnju koja je nužna u slučajevima u kojima su počinitelji ratnih zločina nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu.
Grubeša je kazao kako će se ona odvijati sukladno međunarodnim standardima i načelima te bilateralnim i multilateralnim sporazumima.
"Na zakonodavstvo drugih država ne možemo utjecati, no možemo donositi rješenja koja će se ticati BiH", kazao je ministar.
Podsjetio je i na činjenicu da je usvajanje revidirane strategije jedan od 14 prioriteta za BiH koje je prošle godine definirala Europska komisija razmatrajući molbu te zemlje za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.
