Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama stanovništva u Hrvatskoj.
U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632, prenosi N1.
U 2020. iz inozemstva se doselilo 25.3 posto hrvatskih državljana i 74.7 posto stranaca, a odselilo se 61.4 posto hrvatskih državljana i 38.6 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, kažu iz DZS-a.
Najviše ljudi doselilo iz BiH, najviše odselilo u Njemačku
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku 28.2 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske najviše osoba odselilo se u Njemačku (34.2 posto).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74.6 posto).
U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64.4 posto). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47.1 posto).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali grad Zagreb (20.0 posto) i Istarska županija (11.4 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio grad Zagreb (17.6 posto), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9.6 posto) i Primorsko-goranska županija.
Unutarnja migracija
U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47.1 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54.1 posto.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020. najviše osoba (41.2 posto) selilo se između županija. Između gradova ili općina iste županije selilo se 38.7 posto osoba, a između naselja istoga grada ili općine selilo se 20.1 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova ili općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su grad Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupno dvadeset županija te grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je grad Zagreb (1623 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).
U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632, prenosi N1.
U 2020. iz inozemstva se doselilo 25.3 posto hrvatskih državljana i 74.7 posto stranaca, a odselilo se 61.4 posto hrvatskih državljana i 38.6 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, kažu iz DZS-a.
Najviše ljudi doselilo iz BiH, najviše odselilo u Njemačku
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku 28.2 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske najviše osoba odselilo se u Njemačku (34.2 posto).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74.6 posto).
U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64.4 posto). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47.1 posto).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali grad Zagreb (20.0 posto) i Istarska županija (11.4 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio grad Zagreb (17.6 posto), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9.6 posto) i Primorsko-goranska županija.
Unutarnja migracija
U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47.1 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54.1 posto.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020. najviše osoba (41.2 posto) selilo se između županija. Između gradova ili općina iste županije selilo se 38.7 posto osoba, a između naselja istoga grada ili općine selilo se 20.1 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova ili općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su grad Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupno dvadeset županija te grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je grad Zagreb (1623 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).
