"Poljoprivreda nikada nije bila osobito isplativo zanimanje, ali je oduvijek bilo najvažnije zanimanje za čovječanstvo", smatra Josip Knezović, vlasnik OPG-a. Na svom imanju u Žepču Josip je sa svojom suprugom Mirjanom, sinom Noom i kćeri Ritom izgradio poljoprivredno carstvo. Iako je invalid sa 100-postotnim invaliditetom II. skupine, Josip uspijeva uraditi mnogo toga. Tako je prije nekoliko godina počeo praviti pelet od otučka kukuruza.
- Dok sam krunio kukuruz na svom imanju prije četiri godine, posjetio me susjed. U razgovoru mi je rekao da je pelet 380 KM po toni. Ja sam zastao te mu rekao: "Evo kukuruz, zlatan, 350 KM po toni". Tada sam pogledao otučke koji su ležali uokolo te rekoh: "Sada ću ja od ovoga praviti pelet!" To je bio više prosvjed, nego poslovna ideja i tako sam počeo - prisjetio se Josip u razgovoru za akta.ba. Pelet od otučaka, objasnio je, nije bolji od drvenog peleta. Oni su slični. Razlika je što je pelet od otučka kaloričniji, ali ima i više pepela. - Ključna prednost je što je pelet od otučka ekološki i čuva šume - naglasio je.
Koliko god pelet od otučka bio ekološki poželjan, on, nažalost, ne može biti budućnost. Resursi su ograničeni, ovise o proizvodnji kukuruza i načinu kombajniranja. Za razliku od otučka, drvo u šumi samo raste.
- Ipak, ima smisla zbrinjavati otučke na ovaj način, a koji se javljaju kao otpad od kukuruza. U našem kraju godišnje se pojavi se oko 150 tona otučaka. Ja sam prošle godine uspio skupiti, ispeletirati 75 tona otučaka i idemo dalje - kazao je. Na svom OPG-u Josip uzgaja kukuruz, pšenicu, ječam, bundevu (za ulje), kupus, cvjetaču, kelj i brokulu.
- Tovim redovito 10-20 svinja. Uz navedeno, imam pčelinjak s 30-ak košnica pčela - naglasio je. Sitna perad, kokoši i prepelice te psi i mačke također su stanovnici ovog imanja.
- Gospodarim šumom od 20 duluma - dodao je. - Bavim se poljoprivredom kako bih se sačuvao od daljnjeg propadanja tijela i duha. Nalazim sebe u teškom radu, duh mi je miran dok radim, a tijelo u snazi! I ovaj čovjek je ispunjen kada pogleda rezultate iza sebe. Toliko proizvoda. Toliko hrane i peleta - kazao je.
Večernji list
- Dok sam krunio kukuruz na svom imanju prije četiri godine, posjetio me susjed. U razgovoru mi je rekao da je pelet 380 KM po toni. Ja sam zastao te mu rekao: "Evo kukuruz, zlatan, 350 KM po toni". Tada sam pogledao otučke koji su ležali uokolo te rekoh: "Sada ću ja od ovoga praviti pelet!" To je bio više prosvjed, nego poslovna ideja i tako sam počeo - prisjetio se Josip u razgovoru za akta.ba. Pelet od otučaka, objasnio je, nije bolji od drvenog peleta. Oni su slični. Razlika je što je pelet od otučka kaloričniji, ali ima i više pepela. - Ključna prednost je što je pelet od otučka ekološki i čuva šume - naglasio je.
Koliko god pelet od otučka bio ekološki poželjan, on, nažalost, ne može biti budućnost. Resursi su ograničeni, ovise o proizvodnji kukuruza i načinu kombajniranja. Za razliku od otučka, drvo u šumi samo raste.
- Ipak, ima smisla zbrinjavati otučke na ovaj način, a koji se javljaju kao otpad od kukuruza. U našem kraju godišnje se pojavi se oko 150 tona otučaka. Ja sam prošle godine uspio skupiti, ispeletirati 75 tona otučaka i idemo dalje - kazao je. Na svom OPG-u Josip uzgaja kukuruz, pšenicu, ječam, bundevu (za ulje), kupus, cvjetaču, kelj i brokulu.
- Tovim redovito 10-20 svinja. Uz navedeno, imam pčelinjak s 30-ak košnica pčela - naglasio je. Sitna perad, kokoši i prepelice te psi i mačke također su stanovnici ovog imanja.
- Gospodarim šumom od 20 duluma - dodao je. - Bavim se poljoprivredom kako bih se sačuvao od daljnjeg propadanja tijela i duha. Nalazim sebe u teškom radu, duh mi je miran dok radim, a tijelo u snazi! I ovaj čovjek je ispunjen kada pogleda rezultate iza sebe. Toliko proizvoda. Toliko hrane i peleta - kazao je.
Večernji list
