Dok se svi nadaju konačnom početku oporavka od krize, strahuje se kako će upravo eurozona, ne poduzmu li se hitno oštre mjere, baciti čitavo svjetsko gospodarstvo iznova na koljena.

MMF je pohvalio "značajne i trajne napore" da se u eurozoni stvori bankarska unija, kreira 500 milijardi eura težak bail-out fond, kao i napore Europske središnje banke da "po svaku cijenu" očuva stabilnost zajedničke valute - eura. Ipak, MMF je uoči summita europskih čelnika u Bruxellesu idućeg tjedna upozorio i kako nedostatak odlučnih akcija od strane europskih vlada i institucija predstavlja opasnost od bacanja globalne ekonomije u još dublju krizu.

MMF upravo zbog toga vrši pritisak na Europsku uniju da se ne odustaje od reformi kojima bi se brzinski trebao stvoriti novi, snažan nadzorni sustav banaka unutar eurozone, pod pokroviteljstvom Europske središnje banke. Nisu im mrski ni kontroverzni prijedlozi europskog sustava osiguranja depozita, kojima jedna od najsnažnijih ekonomija EU, Njemačka, baš i nije sretna.

No, to nije sve. MMF je uočio kako investitori bježe iz južnoeuropskih zemalja i okreću se prema sjeveru, van granica eurozone i time "stvaraju novu ekonomsku podjelu u Europi". Timothy Geithner, američki ministar financija, kazao je kako Europa "vjerojatno neće biti podrška za globalno gospodarstvo u nekoliko nadolazećih godina". Geithner smatra kako je eurozona na dobrom i obećavajućem putu, ali je pred njom "iznimno težak put".