Brojni su mediji prenijeli stav koji je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić iznio u komentaru pod naslovom “Hrvatska nije ‘sekularna’ država”. Iako ga nije spomenuo, prepoznato je da polemizira i sa stavom koji je bivši predsjednik države Ivo Josipović iznio na svom Facebook profilu kad je u sklopu kritike količine vjerskog programa na HRT-u ženi koja se s njim nije složila uzvratio: “Hrvatska je sekularna zemlja. Nije katolička džamahirija”, piše Večernji list.
Pozivajući se na ustavno jamstvo jednakosti u pravima i slobodama, neovisno o spolu, jeziku, vjeri i inim različitostima, Miklenić zaključuje da nam to nikako ne daje za pravo tvrditi kako je Hrvatska “sekularna” kao ni da je “konfesionalna” država.
“Naime, država, kao država, da bi stvarno bila demokratska, mora biti neutralna i jamčiti svim građanima, bez obzira na sve razlike među njima, jednaka prava i obveze. Stoga svi koji Hrvatsku pretvaraju u ‘sekularnu državu’ ugrožavaju njezinu neutralnost i pretvaraju je u ideološku državu”, piše Miklenić inzistirajući na tomu da se hrvatsko društvo, osobito političari i mediji, oslobode nametanja vjernicima, kao velikoj većini u hrvatskom društvu, “svakoga sekularizma, a osobito onoga koji ima svoje korijene u komunističkoj ideologiji”.
Miklenić zaključuje kako i sekularisti imaju pravo na svoje uvjerenje i njegovo javno iznošenje, “ali nemaju pravo dovoditi u pitanje ravnopravnost i jednakost pred državom vjernika i njihova građanska i vjernička prava, koja nisu, kako bi to sekularisti htjeli, samo osobna i privatna, nego su i društvena i javna” pa je stoga i prozivanje HRT-a zbog količine vjerskog programa na vjerski blagdan potpuno neutemeljeno, piše Miklenić.
Jesmo li dakle, prema Ustavu, sekularna država ili nismo, tko je u pravu – Josipović ili Miklenić?
I prije nego što su oni progovorili na tu temu, još u studenome 2016., u povodu istraživanja o vjeronauku u Hrvatskoj, na tu je temu doc. dr. Frane Staničić, koji na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje kolegij Religija, pravo i društvo, za Večernji list rekao:
“U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država. Pogrešno je izjednačavati sekularnost u Francuskoj i Hrvatskoj jer mi nismo sekularna država u smislu stroge odvojenosti Crkve od države kao Francuska. U nas se često ističe čl. 41. Ustava i st. 1. koji kaže da su država i Crkva odvojene, a zanemaruje se 2. st. istog članka kojim je propisana obveza države da štiti i pomaže vjerskim zajednicama”, istaknuo je tada Staničić.
Prema tomu, Miklenić je u pravu, a ne Josipović. Uostalom, da nije tako, ne bismo imali Vatikanske ugovore, crkveni brak, vjeronauk u školama, Vojni ordinarijat, sudske vlasti ne bi imale obvezu prethodnog obavještavanja crkvenih vlasti o istrazi nad klerikom...
Dnevnik.ba
Pozivajući se na ustavno jamstvo jednakosti u pravima i slobodama, neovisno o spolu, jeziku, vjeri i inim različitostima, Miklenić zaključuje da nam to nikako ne daje za pravo tvrditi kako je Hrvatska “sekularna” kao ni da je “konfesionalna” država.
“Naime, država, kao država, da bi stvarno bila demokratska, mora biti neutralna i jamčiti svim građanima, bez obzira na sve razlike među njima, jednaka prava i obveze. Stoga svi koji Hrvatsku pretvaraju u ‘sekularnu državu’ ugrožavaju njezinu neutralnost i pretvaraju je u ideološku državu”, piše Miklenić inzistirajući na tomu da se hrvatsko društvo, osobito političari i mediji, oslobode nametanja vjernicima, kao velikoj većini u hrvatskom društvu, “svakoga sekularizma, a osobito onoga koji ima svoje korijene u komunističkoj ideologiji”.
Miklenić zaključuje kako i sekularisti imaju pravo na svoje uvjerenje i njegovo javno iznošenje, “ali nemaju pravo dovoditi u pitanje ravnopravnost i jednakost pred državom vjernika i njihova građanska i vjernička prava, koja nisu, kako bi to sekularisti htjeli, samo osobna i privatna, nego su i društvena i javna” pa je stoga i prozivanje HRT-a zbog količine vjerskog programa na vjerski blagdan potpuno neutemeljeno, piše Miklenić.
Jesmo li dakle, prema Ustavu, sekularna država ili nismo, tko je u pravu – Josipović ili Miklenić?
I prije nego što su oni progovorili na tu temu, još u studenome 2016., u povodu istraživanja o vjeronauku u Hrvatskoj, na tu je temu doc. dr. Frane Staničić, koji na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje kolegij Religija, pravo i društvo, za Večernji list rekao:
“U svijetu postoje tri modela, prvi je model jedinstva Crkve i države pa postoji državna crkva kao u V. Britaniji, Danskoj... Drugi je kooperacijski model, prevladavajući u Europi, u koji spadamo i mi te Italija, Njemačka, Španjolska... Treći je model stroge odvojenosti Crkve od države koji praktički vrijedi samo u Francuskoj, u kojoj vjeronauk nije u školama jer je ona apsolutno sekularna država. Pogrešno je izjednačavati sekularnost u Francuskoj i Hrvatskoj jer mi nismo sekularna država u smislu stroge odvojenosti Crkve od države kao Francuska. U nas se često ističe čl. 41. Ustava i st. 1. koji kaže da su država i Crkva odvojene, a zanemaruje se 2. st. istog članka kojim je propisana obveza države da štiti i pomaže vjerskim zajednicama”, istaknuo je tada Staničić.
Prema tomu, Miklenić je u pravu, a ne Josipović. Uostalom, da nije tako, ne bismo imali Vatikanske ugovore, crkveni brak, vjeronauk u školama, Vojni ordinarijat, sudske vlasti ne bi imale obvezu prethodnog obavještavanja crkvenih vlasti o istrazi nad klerikom...
Dnevnik.ba
