Talijanski UniCredit i austrijski Raiffeisen Bank International objavili su da će s još sedam europskih banaka osnovati tvrtku koja će izdati kriptovalutu "denominiranu u eurima" i pokrivenu tradicionalnom financijskom imovinom.
Uz UniCredit i Raiffeisen Bank International, skupina uključuje i belgijski KBC, dansku Danske Bank, njemačku DekaBank, švedski SEB i španjolsku CaixaBank, a mogu joj se pridružiti i druge banke, stoji u priopćenju.
Sjedište nove tvrtke bit će u Nizozemskoj, a poslovat će pod licencom i nadzorom nizozemske središnje banke kao institucija elektroničkog novca. Uvođenje kriptovalute pokrivene tradicionalnom imovinom i "denominirane u eurima" planirano je za drugu polovinu 2026. godine, a bit će u skladu s EU propisima o tržištima kriptoimovine (MiCA) i omogućit će brza i jeftina plaćanja 24 sata dnevno, rekao je glasnogovornik njemačkog DekaBanka.
Vodeću poziciju trenutačno zauzimaju američke firme
Izdavatelji vežu digitalni novac za standardne valute poput dolara ili eura, ali i za robu poput zlata i srebra i za financijske instrumente kako bi se izbjegle nagle oscilacije u njegovoj vrijednosti.
Kriptovaluta nudi potencijal za učinkovite prekogranične transakcije, automatizirana plaćanja i poboljšanja u upravljanju lancem opskrbe i u obradi digitalne imovine, ističe se u priopćenju skupine banaka.
Oslanjanje na blockchain tehnologiju osigurat će pak javno dostupnu elektroničku evidenciju svih platnih transakcija. Vodeće pozicije na međunarodnom tržištu kriptovaluta vezanih za tradicionalnu imovinu trenutačno zauzimaju američki Tether, Circle i Ripple.
Cilj je ojačati stratešku autonomiju Europe
Dodatni poticaj izdanju kriptovaluta u SAD-u osigurao je sredinom srpnja predsjednik Donald Trump kada je potpisao "GENIUS Act" koji izdavateljima propisuje 100-postotno pokriće nove kriptovalute likvidnom imovinom poput dolara ili kratkoročnih državnih obveznica i mjesečna izvješća o sastavu rezervi.
Zakon će, po priopćenju Bijele kuće, "generirati pojačanu potražnju za američkim dugom i zacementirati status svjetske rezervne valute za dolar". Eurozona je pak odlučila izdati digitalnu valutu kroz središnju monetarnu instituciju, Europsku središnju banku.
Konzorcij od devet europskih banaka naglašava pak da želi stvoriti europsku alternativu tržištima kriptovaluta kojima dominira SAD kako bi ojačao stratešku autonomiju Europe u platnim transakcijama.
Uz UniCredit i Raiffeisen Bank International, skupina uključuje i belgijski KBC, dansku Danske Bank, njemačku DekaBank, švedski SEB i španjolsku CaixaBank, a mogu joj se pridružiti i druge banke, stoji u priopćenju.
Sjedište nove tvrtke bit će u Nizozemskoj, a poslovat će pod licencom i nadzorom nizozemske središnje banke kao institucija elektroničkog novca. Uvođenje kriptovalute pokrivene tradicionalnom imovinom i "denominirane u eurima" planirano je za drugu polovinu 2026. godine, a bit će u skladu s EU propisima o tržištima kriptoimovine (MiCA) i omogućit će brza i jeftina plaćanja 24 sata dnevno, rekao je glasnogovornik njemačkog DekaBanka.
Vodeću poziciju trenutačno zauzimaju američke firme
Izdavatelji vežu digitalni novac za standardne valute poput dolara ili eura, ali i za robu poput zlata i srebra i za financijske instrumente kako bi se izbjegle nagle oscilacije u njegovoj vrijednosti.
Kriptovaluta nudi potencijal za učinkovite prekogranične transakcije, automatizirana plaćanja i poboljšanja u upravljanju lancem opskrbe i u obradi digitalne imovine, ističe se u priopćenju skupine banaka.
Oslanjanje na blockchain tehnologiju osigurat će pak javno dostupnu elektroničku evidenciju svih platnih transakcija. Vodeće pozicije na međunarodnom tržištu kriptovaluta vezanih za tradicionalnu imovinu trenutačno zauzimaju američki Tether, Circle i Ripple.
Cilj je ojačati stratešku autonomiju Europe
Dodatni poticaj izdanju kriptovaluta u SAD-u osigurao je sredinom srpnja predsjednik Donald Trump kada je potpisao "GENIUS Act" koji izdavateljima propisuje 100-postotno pokriće nove kriptovalute likvidnom imovinom poput dolara ili kratkoročnih državnih obveznica i mjesečna izvješća o sastavu rezervi.
Zakon će, po priopćenju Bijele kuće, "generirati pojačanu potražnju za američkim dugom i zacementirati status svjetske rezervne valute za dolar". Eurozona je pak odlučila izdati digitalnu valutu kroz središnju monetarnu instituciju, Europsku središnju banku.
Konzorcij od devet europskih banaka naglašava pak da želi stvoriti europsku alternativu tržištima kriptovaluta kojima dominira SAD kako bi ojačao stratešku autonomiju Europe u platnim transakcijama.
