Iako svjesne da bi ovogodišnju sezonu skijanja odradile u znatno manjem obimu nego prijašnjih godina, domaće turističke agencije s nevjericom su dočekale pozive njemačke kancelarke Angele Merkel da se skijališta diljem Europe zatvore, a turističkom sektoru, koji je uglavnom na izdisaju, onemogući i ova sitna prilika da odrade neki posao.

Kako je ovih dana izjavila Merkel, njemačka vlada založit će se za zabranu zimskog turizma najmanje do 10. siječnja, sve u namjeri da spriječi daljnje širenje virusa, a pandemiju je nazvala najvećim izazovom nakon Drugoga svjetskog rata.

Kako je pojasnio predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, domaće agencije, kao i svi njihovi partneri, u šoku su od Merkeličinih najava jer je većina njih, izazovima usprkos, i dalje računala da će nešto od tog zimskog programa uspjeti odraditi, vjerujući da se skijanje može odvijati u epidemiološki prihvatljivim uvjetima.

Stroge mjere

"Naravno, mi smo računali na to da će skijanja biti znatno manje nego prijašnjih godina, no doista nas je šokiralo spominjanje zatvaranja skijališta diljem Europe. Ne samo agencije nego i sve naše partnere, hotelijere u Austriji i Italiji s kojima surađujemo", rekao je Fain.

U turističkom sektoru vjeruju kako nema opravdanih razloga za tako stroge mjere: skijanje se odvija na otvorenom, skijaši su zaštićeni debelim odijelima i ostalom opremom, moguće je vrlo dobro upravljati i limitirati brojem gostiju koji bi se koristio žičarama, pa smatraju da nema puno argumenata zašto u potpunosti zabraniti ovu aktivnost.

"Uostalom, hoteli su diljem Europe normalno otvoreni, rad im nije zabranjen, u njemu su gosti raspoređeni po sobama, pazi se na način kako se pružaju usluge hrane i pića, i mi smatramo da bi skijanje u tim okolnostima trebalo biti moguće normalno odraditi", kaže Fain, koji polaže nade u susjednu Austriju, zemlju koja zasad pruža najveći otpor zabrani skijanja s obzirom na to da joj polovica ukupnih turističkih prihoda dolazi od zimskog turizma.

Ipak, ideju o zabrani podržava i Italija, barem na nacionalnoj razini, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li Njemačka imati dovoljno snage i argumenata staviti veto na aktivnost od koje mnoge druge članice žive.

Postoji interes

Domaće agencija pak za provedbu zimskog programa počele su se pripremati još na jesen, kada je postalo jasno da interes za skijanjem itekako postoji, upiti stižu, a mnogi Hrvati na skijališta planiraju ići neovisno o epidemiološkoj situaciji.

Većina njih u svoje je aranžmane uklopila i posebne uvjete kojima su skijaši trebali bit zaštićeni od otkaza putovanja ili slučajeva bolesti, na način da u tim slučajevima imaju pravo na kompletan povrat novca, minus iznos uplaćen za takse. Glavni skijaški tjedan za Hrvate inače počinje 3., a završava 10. siječnja, a ako bi se ostvarile najave Merkel o zatvaranju skijališta do 10. siječnja, taman bismo propustili odraditi sezonu.

Hrvatima su glavne skijaške destinacije Slovenija, Italija i Austrija, a u ovu posljednju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnje u prosjeku odlazi malo manje od 90 tisuća naših gostiju.