Zbog pušenja u BiH svake godine život izgubi više od 9000 ljudi, što znači da zbog duhanskog dima dnevno u prosjeku umre 25 građana, a u ekspanziji je i otvaranje nargila-barova koje u sve većoj mjeri posjećuju i djeca, piše Večernji list BiH. Na ovo upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, uz napomenu da se ovi barovi otvaraju i u blizini škola, što je veliki javnozdravstveni problem.
Mladi i problemi
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, među vodećim uzrocima smrti stanovništva posljednjih godina dominiraju oboljenja koja se, između ostalih čimbenika rizika, povezuju s pušenjem. – Kao i prethodnih godina, od malignih neoplazmi u 2017. među uzrocima smrti vodeća je maligna neoplazma bronha i pluća s udjelom od 23%. Ove maligne neoplazme su među prvih pet uzroka smrti i kod muškaraca i kod žena.
U FBiH puši oko 44% stanovnika od 18 do 65 godina. U starosnoj dobi od 13 do 15 godina zabilježeno je 12,7% trenutačnih pušača – priopćili su iz Zavoda. Ako se ništa ne poduzme, u iduća dva desetljeća 180.000 ljudi u BiH umrijet će prerano od bolesti koje su posljedica konzumiranja duhana. Gubitak života ima veliki utjecaj na obitelji, zajednice i zemlju u cjelini, a troškovi liječenja bolesti povezanih s pušenjem velik su teret za cijelo društvo. Iz Zavoda upozoravaju da je u ekspanziji i otvaranje nargila-barova koje u sve većoj mjeri posjećuju djeca. – Problem je kako konzumiranje nargile tako i pomicanje donje granice dobi konzumenata, koja se spustila na gotovo 11 godina.
Zabrinjavajuće je da sve mlađe populacije posežu za nargilom, koja također ima izuzetno štetne posljedice. Naime, konzumacija jedne nargile po količini sastojaka, od ugljičnog monoksida do katranskih spojeva, ravna je gotovo 20 ispušenih cigareta – upozoravaju iz Zavoda. Dim iz nargile sadrži veće koncentracije arsena, olova i nikla te 36 puta veću koncentraciju katrana i 15 puta veću koncentraciju ugljičnog monoksida nego jedna cigareta. Bez obzira koristi li se duhan ili neka druga mješavina, pušenje nargila uključuje izgaranje ugljena i udisanje dima, što svakako ima štetne posljedice za zdravlje konzumenta. Tijekom pušenja nargila oslobađa se dim koji sadrži ugljični dioksid, kancerogene i toksične spojeve. Kao i kod cigareta, svi ovi elementi uzročnici su malignih, bolesti srca, krvnih žila i pluća, smanjene plodnosti. Osim toga, nerijetko više osoba koristi isti nastavak za usta, što nosi rizik od zaraznih bolesti, upozoravaju liječnici.
Novac nije problem
Više od milijun odraslih i 2000 djece uzrasta od 10 do 14 godina u BiH svakodnevno konzumira duhan, podaci su studije Svjetske banke “Vrijeme je za prestanak pušenja: Povećanje poreza na duhan i dobrobit kućanstava u BiH”. Liječnici kažu da ako dijete izdrži da ne počne s pušenjem do 15. godine, onda su manje šanse da počne i kasnije.
Porazno je što više od polovine učenika navodi da im je prilično lako doći do cigareta ako bi to poželjeli, dok 12,4% navodi da im je to nemoguće. Tek oko 5% njih reklo je kako im je vrlo teško doći do cigareta.
vecernji.ba
Mladi i problemi
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, među vodećim uzrocima smrti stanovništva posljednjih godina dominiraju oboljenja koja se, između ostalih čimbenika rizika, povezuju s pušenjem. – Kao i prethodnih godina, od malignih neoplazmi u 2017. među uzrocima smrti vodeća je maligna neoplazma bronha i pluća s udjelom od 23%. Ove maligne neoplazme su među prvih pet uzroka smrti i kod muškaraca i kod žena.
U FBiH puši oko 44% stanovnika od 18 do 65 godina. U starosnoj dobi od 13 do 15 godina zabilježeno je 12,7% trenutačnih pušača – priopćili su iz Zavoda. Ako se ništa ne poduzme, u iduća dva desetljeća 180.000 ljudi u BiH umrijet će prerano od bolesti koje su posljedica konzumiranja duhana. Gubitak života ima veliki utjecaj na obitelji, zajednice i zemlju u cjelini, a troškovi liječenja bolesti povezanih s pušenjem velik su teret za cijelo društvo. Iz Zavoda upozoravaju da je u ekspanziji i otvaranje nargila-barova koje u sve većoj mjeri posjećuju djeca. – Problem je kako konzumiranje nargile tako i pomicanje donje granice dobi konzumenata, koja se spustila na gotovo 11 godina.
Zabrinjavajuće je da sve mlađe populacije posežu za nargilom, koja također ima izuzetno štetne posljedice. Naime, konzumacija jedne nargile po količini sastojaka, od ugljičnog monoksida do katranskih spojeva, ravna je gotovo 20 ispušenih cigareta – upozoravaju iz Zavoda. Dim iz nargile sadrži veće koncentracije arsena, olova i nikla te 36 puta veću koncentraciju katrana i 15 puta veću koncentraciju ugljičnog monoksida nego jedna cigareta. Bez obzira koristi li se duhan ili neka druga mješavina, pušenje nargila uključuje izgaranje ugljena i udisanje dima, što svakako ima štetne posljedice za zdravlje konzumenta. Tijekom pušenja nargila oslobađa se dim koji sadrži ugljični dioksid, kancerogene i toksične spojeve. Kao i kod cigareta, svi ovi elementi uzročnici su malignih, bolesti srca, krvnih žila i pluća, smanjene plodnosti. Osim toga, nerijetko više osoba koristi isti nastavak za usta, što nosi rizik od zaraznih bolesti, upozoravaju liječnici.
Novac nije problem
Više od milijun odraslih i 2000 djece uzrasta od 10 do 14 godina u BiH svakodnevno konzumira duhan, podaci su studije Svjetske banke “Vrijeme je za prestanak pušenja: Povećanje poreza na duhan i dobrobit kućanstava u BiH”. Liječnici kažu da ako dijete izdrži da ne počne s pušenjem do 15. godine, onda su manje šanse da počne i kasnije.
Porazno je što više od polovine učenika navodi da im je prilično lako doći do cigareta ako bi to poželjeli, dok 12,4% navodi da im je to nemoguće. Tek oko 5% njih reklo je kako im je vrlo teško doći do cigareta.
vecernji.ba
