Planeta Mars nekada je mnogo sličila Zemlji. Imao je više vode, bio je gostoprimljiviji i to je jedna od najvažnijih lekcija za nas na Zemlji jer to nam daje upozorenje da bismo trebali opreznije postupati sa Zemljom da je ne bismo promijenili.
Kazala je to na početku razgovora za Fenu dr. Zaineb Nagin Cox, inženjerka NASA-e, poznata američka voditeljica "Taktičke misije na Mars - svemirska letjelica Curiosity" (Znanstvena laboratorija za istraživanje Marsa).
"Curiosity rover" sletio je na Mars u kolovozu 2012. godine, a trenutno je na mjestu za koje znanstvenici iz cijelog svijeta misle da bi to mogla biti lokacija koju bi ljudi mogli posjetiti da bi doznali više o ovoj planeti, a do sada najznačajnije otkriće "Curiosityja" je da je Mars zaista nekada imao uvjete za život.
Cox, kao dio tima koji daje upute ovom robotu što bi taj dan trebao raditi, pojasnila je da je Mars nekada imao vodu, što se već znalo, ali nova je spoznaja da je voda tamo bila dovoljno dugo kako bi se stvorili uvjeti za život.
''To nije isto kao i pronalazak života. Samo zato što imate uvjete za život još ne znate je li to bilo dovoljno dugo i je li se to zaista dogodilo, tako da smo tek na početku istraživanja je li Mars imao život u prošlosti. Ovdje govorimo o mikroorganizmima. To nisu vanzemaljci ili mali zeleni ljudi, nego mikroorganizmi'', istaknula je Cox.
NASA ima tri važne misije. Jedna je da shvati potrebe planete Zemlje, druga je da sazna jesmo li sami u svemiru, a treća je da pronađe način da ljudi odu na druga mjesta u svemiru.
''Svi žele znati jesmo li sami. Je li Zemlja jedino mjesto na kojem se razvio život? Zamislite kako bismo se osjećali ako bismo saznali da je život postojao negdje drugo čak i ako se radi o mikroorganizmima, to znači da bi se život mogao dogoditi negdje drugo osim na Zemlji'', pojasnila je.
"Curiosity" ima detektor za radijaciju čija je svrha da se razumije koliko radijacije ima na Marsu da bi se izradila astronautska odijela koja će biti adekvatna za njihov odlazak na Mars, a Cox je izrazila nadu da će ljudi posjetiti tu planetu za 25 godina zbog čega se sada prikupljaju podaci da bi se to moglo realizirati.
Govoreći o uvjetima na Marsu, kazala je da se dan na Marsu zove "sol" i 40 minuta je duži od dana na Zemlji. Tako da tim koji izdaje naređenja "Curiosityju" dolazi na posao 40 minuta kasnije prema računanju vremena na Marsu.
Cox kaže da je većina ljudi zainteresirana za svemir i ono što je tamo, ali svi su počeli gledajući u nebo, dok su neki inženjeri i znanstvenici smatrali vrijednim uložiti svoj život i znanje u istraživanje svemira.
''Od svoje 14 godine željela sam raditi u NASA-i na ovim robotskim misijama. Osobe u timu s kojima radim mogli su raditi negdje drugo i za više novaca, ali radimo ovo što radimo jer nas motivira ljudska znatiželja da shvati naše mjesto u svemiru, a zbog toga sam sretna što radim s posvećenim naučnicima i inženjerima'', istaknula je.
Oko 400 znanstvenika iz različitih oblasti i iz cijelog svijeta radi na ovim robotskim misijama, a internacionalni aspekt toga, kaže Cox, čini ih sretnima i omogućava da se osjećaju kao da rade nešto značajno za cijeli svijet.
Poručila je stoga mladima u Bosni i Hercegovini da je sve moguće, jer je imala mogućnost da putuje cijelom regijom Balkana kada je upoznala mlade ljude koji su bili zanimljivi i zainteresirani, ali nisu vidjeli mogućnosti za sebe.
''Školujemo se kako bismo, između ostaloga, naučili rješavati probleme. Zbog toga ne treba limitirati svoju budućnost misleći da ukoliko dolazite iz nekog entiteta možete raditi samo određene stvari. Možete uraditi što god želite bez obzira na to odakle ste, kojoj naciji ili religiji pripadate, jedino je važno da budete strastveni u onome što želite'', kazala je Cox.
Ova inženjerka radi u NASA-i 20 godina i danas kaže da ne zna kako je to vrijeme prošlo jer je radeći u tom okruženju zasigurno ispunila svoje dječje snove. Za nju je svaki dan još isti osjećaj kada odlazi na posao. Svaki dan ulazi na prednja vrata kako bi vidjela ime institucije u kojoj radi i podsjetila se na to koliko je sretna jer sudjeluje u ovom miroljubivom doprinosu za cijelo čovječanstvo.
Kazala je to na početku razgovora za Fenu dr. Zaineb Nagin Cox, inženjerka NASA-e, poznata američka voditeljica "Taktičke misije na Mars - svemirska letjelica Curiosity" (Znanstvena laboratorija za istraživanje Marsa).
"Curiosity rover" sletio je na Mars u kolovozu 2012. godine, a trenutno je na mjestu za koje znanstvenici iz cijelog svijeta misle da bi to mogla biti lokacija koju bi ljudi mogli posjetiti da bi doznali više o ovoj planeti, a do sada najznačajnije otkriće "Curiosityja" je da je Mars zaista nekada imao uvjete za život.
Cox, kao dio tima koji daje upute ovom robotu što bi taj dan trebao raditi, pojasnila je da je Mars nekada imao vodu, što se već znalo, ali nova je spoznaja da je voda tamo bila dovoljno dugo kako bi se stvorili uvjeti za život.
''To nije isto kao i pronalazak života. Samo zato što imate uvjete za život još ne znate je li to bilo dovoljno dugo i je li se to zaista dogodilo, tako da smo tek na početku istraživanja je li Mars imao život u prošlosti. Ovdje govorimo o mikroorganizmima. To nisu vanzemaljci ili mali zeleni ljudi, nego mikroorganizmi'', istaknula je Cox.
NASA ima tri važne misije. Jedna je da shvati potrebe planete Zemlje, druga je da sazna jesmo li sami u svemiru, a treća je da pronađe način da ljudi odu na druga mjesta u svemiru.
''Svi žele znati jesmo li sami. Je li Zemlja jedino mjesto na kojem se razvio život? Zamislite kako bismo se osjećali ako bismo saznali da je život postojao negdje drugo čak i ako se radi o mikroorganizmima, to znači da bi se život mogao dogoditi negdje drugo osim na Zemlji'', pojasnila je.
"Curiosity" ima detektor za radijaciju čija je svrha da se razumije koliko radijacije ima na Marsu da bi se izradila astronautska odijela koja će biti adekvatna za njihov odlazak na Mars, a Cox je izrazila nadu da će ljudi posjetiti tu planetu za 25 godina zbog čega se sada prikupljaju podaci da bi se to moglo realizirati.
Govoreći o uvjetima na Marsu, kazala je da se dan na Marsu zove "sol" i 40 minuta je duži od dana na Zemlji. Tako da tim koji izdaje naređenja "Curiosityju" dolazi na posao 40 minuta kasnije prema računanju vremena na Marsu.
Cox kaže da je većina ljudi zainteresirana za svemir i ono što je tamo, ali svi su počeli gledajući u nebo, dok su neki inženjeri i znanstvenici smatrali vrijednim uložiti svoj život i znanje u istraživanje svemira.
''Od svoje 14 godine željela sam raditi u NASA-i na ovim robotskim misijama. Osobe u timu s kojima radim mogli su raditi negdje drugo i za više novaca, ali radimo ovo što radimo jer nas motivira ljudska znatiželja da shvati naše mjesto u svemiru, a zbog toga sam sretna što radim s posvećenim naučnicima i inženjerima'', istaknula je.
Oko 400 znanstvenika iz različitih oblasti i iz cijelog svijeta radi na ovim robotskim misijama, a internacionalni aspekt toga, kaže Cox, čini ih sretnima i omogućava da se osjećaju kao da rade nešto značajno za cijeli svijet.
Poručila je stoga mladima u Bosni i Hercegovini da je sve moguće, jer je imala mogućnost da putuje cijelom regijom Balkana kada je upoznala mlade ljude koji su bili zanimljivi i zainteresirani, ali nisu vidjeli mogućnosti za sebe.
''Školujemo se kako bismo, između ostaloga, naučili rješavati probleme. Zbog toga ne treba limitirati svoju budućnost misleći da ukoliko dolazite iz nekog entiteta možete raditi samo određene stvari. Možete uraditi što god želite bez obzira na to odakle ste, kojoj naciji ili religiji pripadate, jedino je važno da budete strastveni u onome što želite'', kazala je Cox.
Ova inženjerka radi u NASA-i 20 godina i danas kaže da ne zna kako je to vrijeme prošlo jer je radeći u tom okruženju zasigurno ispunila svoje dječje snove. Za nju je svaki dan još isti osjećaj kada odlazi na posao. Svaki dan ulazi na prednja vrata kako bi vidjela ime institucije u kojoj radi i podsjetila se na to koliko je sretna jer sudjeluje u ovom miroljubivom doprinosu za cijelo čovječanstvo.
