U usporedbi s drugim bićima na planetu, ljudi su definitivno najdestruktivnija vrsta. Znanost pruža uvid u korijene takvog ponašanja - varanje, krađu, stres, nasilje...

Krađa je primamljiva

Krađa može biti motivirana potrebom, no za mnoge je motiv samo uzbuđenje koje pruža, a primjer su kleptomani. Studija na 43.000 ljudi je pokazala da je oko 11 posto ljudi u životu barem jednom nešto ukralo iz dućana. Postoje čak i određene droge koje mogu pojačati želju za krađom, ali i brojni primjeri krađa i u životinjskom svijetu, primjerice majmuni mogu biti veliki lopovi, donosi express.hr.

Nasilje se ne može suzbiti

Agresivno ponašanje i nasilje bilježi se tijekom cijele ljudske povijesti, a znanstvenici su zaključili kako za njim žudimo i ono nam je zapisano u genima. Ipak, prije nekoliko milijuna godina, naši su preci bili više miroljubivi. Danas se za agresivnim djelima žudi u jednakoj mjeri kao za seksom, hranom i drogom, pa se od nasilja rade zabave i sportovi. Znanstvenici vjeruju kako je sklonost nasilju ljudima omogućila preživljavanje.

Laži

Nitko nije siguran zašto točno ljudi lažu, no studije pokazuju da je laganje vrlo često te povezano s dubokim psihološkim faktorima. - Najčešće ima veze sa samopouzdanjem, a ako čovjek osjeti da je ono napadnuto, laž je obrambeni mehanizam - objašnjava psiholog Robert Feldman. On je otkrio da će oko 60 posto ljudi reći barem neku sitnu laž tijekom 10-minutnog razgovora. Laganje nije lako, zapravo zahtijeva oko 30 posto više truda nego govorenje istine.

Prevare

Dok većina ljudi tvrdi da je za njih poštenje i istinoljubivost jedna od najvećih vrlina, oko 10 posto ljudi redovito vara svoje ljubavne partnere. Također, što je netko uspješniji na društvenoj ljestvici - u smislu položaja, novca ili moći, to su veće vjerojatnosti da će varati. Objašnjenje za to je jednostavno - imaju više prilika. U životinjskom svijetu postoji monogamija, ali je rijetka.

Sklonost porocima

Ljudi su bića navike, pa čak i ako su svjesni da su te navike štetne za njih. Razlog za to je što većina ljudi odlučuje živjeti u trenutku te imaju mali uvid u budućnost. Još neki razlozi za odražavanje loših navika su genetska predispozicija za ovisnost, potreba za prihvaćenosti u društvu, mogućnost racionalizacije loših navika kao načina opuštanja te opravdavanje. 

Bulliying

Više od polovice djece iz osnovne škole bile su žrtve bullyinga, a takva vrsta zlostavljanja primjenjuje se i na poslu, u brakovima i drugim odnosima. Objašnjenje za takvo ponašanje je da zlostavljač time stječe moć, zbog čega oni s lošom samokontrolom i velikim egom teško odolijevaju mogućnosti da nekoga ponize i osjećaju veću vlastitu vrijednost, što postoji otkako je i ljudskog društva.

I sebi nanosimo bol

Od tetovaža, piercinga do bolnih estetskih zahvata s idejom ljepote ili pak umjetnosti jedinstvenost je ljudskog društva koja se ne susreće u svijetu životinja. Ideja takvog ponašanja polazi iz težnje da budemo različiti, ljepši, privlačniji ili pak pripadamo određenoj subkulturi, kažu znanstvenici.
 
Stres

Stres može biti smrtonosan, podižući rizik od srčanih bolesti, raka, depresije i samoubojstava - još jednog destruktivnog ponašanja koje je specifično samo za ljude. Iako postoje razni načini kojima se ljudi mogu boriti protiv stresa, naša priroda i želja za novcem rezultirala je stvaranjem društva kojim dominira stres, pa se može zaključiti kako smo sami stvorili ono što nas ubija.