Po sadržaju vitamina C jagode mogu parirati limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utječu na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante.
Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezij, piše Žena.blic.rs.
Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve.
Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u prehranu djeteta mora biti postupno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sustavom.
Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima kolesterola i triglicerida u krvi.
Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, trebate uvesti crvene bobice u svoju prehranu. Ali u umjerenim količinama.
“Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta tjedno, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. . I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku'', objašnjava Mirjana Ljutić, nutricionist iz Centra za preventivnu medicinu i hrono prehranu dr Gifing.
''Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade“, objašnjava.
Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotena, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalij, željezo, bakar, mangan, kalcija, magnezij, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati.
Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilnu probavu, a prisutnost celuloze u njima regulira probavu.
Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme.
Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijem i magnezijem povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje.
Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!
''Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno djelovanje, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju'', upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.
Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezij, piše Žena.blic.rs.
Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve.
Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u prehranu djeteta mora biti postupno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sustavom.
Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima kolesterola i triglicerida u krvi.
Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, trebate uvesti crvene bobice u svoju prehranu. Ali u umjerenim količinama.
“Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta tjedno, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. . I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku'', objašnjava Mirjana Ljutić, nutricionist iz Centra za preventivnu medicinu i hrono prehranu dr Gifing.
''Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade“, objašnjava.
Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotena, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalij, željezo, bakar, mangan, kalcija, magnezij, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati.
Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilnu probavu, a prisutnost celuloze u njima regulira probavu.
Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme.
Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijem i magnezijem povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje.
Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!
''Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno djelovanje, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju'', upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.
