Na ovo pitanje mogli su neupućeni novinari dobiti odgovor jednim telefonskim pozivom kompetentnih ljudi u Franjevačkom samostanu Rama-Šćit.

Nisu pitali, a jesu o tome pisali.

Sapienti sat!

Ovo je informacija za zainteresirane Ramljake i prijatelje Rame:

Odlukom uprave Franjevačkog samostana Rama-Šćit skulptura kojoj se pridodao naziv „Gospa Ramska“ i koja je postavljena u samostanski  perivoj  u sklopu  međunarodnog projekta Staza Gospi Sinjskoj, 2015.  rad akad. kipara Stipe Sikirice nalazit će se od 25. travnja 2017. u Galeriji „fra Ljubo Lucić“ Franjevačkog samostana Rama-Šćit.



Obrazloženje:
Ne kanimo nipošto dovoditi u pitanje estetsku razinu spomenute skulpture gosp. Stipe Sikirice. Štoviše skulptura će biti u Galeriji među prvorazrednim skulpturama i slikama.

Istovremeno tvrdimo da koncepcijski ova skulptura ne spada u hodočasničko-molitveni prostor kako mi zamišljamo ne samo Gospinu crkvu na Šćitu već i perivoj oko crkve, gdje su skulpture postavljene ne slučajno, već su godinama stvarane ciljano, kao mjesta  na kojima jezikom umjetnosti  propitujemo svoje vertikale, tragedije i nade.

Zato je proglašavanje ovog prostora „svojevrsnom galerijom na otvorenom“ veliki nesporazum s našim originalnim  konceptom,  jer nitko ne hodočasti u galeriju, niti u samostan, niti u muzej, koliko god to bile vrijednosti, koje se bave duhom, kulturom, memorijama…

Funkciju koju je po projektu trebala dobiti skulptura gosp. Sikirice  kao spajanje dvaju hrvatskih, katoličkih  lokaliteta Rame i Sinja već je 1998. preuzela skulptura - reljef  Gospe ramske, rad akad. kipara  Kuzme Kovačića.

Kovačićeva Gospa ramska posve je preuzela funkciju hodočasničkog mjesta:

To je Gospin lik u bronci, ukrašen  zavjetnim  zlatnim zvijezdama i dragim kamenjem  nalazi se pored oltara,  a za Veliku Gospu i Malu Gospu  iznosi se na postolju ispred crkve.

Ova Kuzmina  skulptura, makar u bronci vrlo je prepoznatljiva, nježna, s karakterističnim  naklonom majčinske blizine kao i  ona originalna Gospina slika  u ulju na platnu iz 15. stoljeća talijanskog, mletačkog slikarstva.



Netko je od sinjskih fratra rekao kako je ova Kuzmina Gospa ramska zapravo original  u bronci.

Sinjski fratri su kako i dolikuje molili ramske fratre i gosp. Kuzmu Kovačića da bi napravili jedan odljev  ovog Gospina lika za Gospinu  crkvu u Sinju. Skoro identično su 2007. ukrasili ovaj Gospin lik u bronci. Tako ova dva skoro identična Gospina lika otada igraju ulogu  točaka poveznica Rame i Sinja.

Gospin lik kako ga nudi skulptura gosp. Sikirice nije ni prepoznat niti  prihvaćen u međuvremenu kao hodočasničko mjesto Gospi ramskoj. Zato držimo da dupliranje ili umnažanje ikonografskih rješenja samo može zbunjivati vjernike i hodočasnike.
To nitko ne radi ukoliko ima viziju nekog prostora kao čistog hodočasničkog  mjesta, a upravo tako zamišljamo naš prostor u oko Gospine crkve  u  Rami na Šćitu.

Kulturološku, povijesnu funkciju koju nosi ideja projekta Staza Gospi sinjskoj ova skulptura može vršiti i u Galeriji.  No, ni tu se  ne bi trebala zvati Gospa ramska, jer je ona ikonografski jedno opće mjesto.

Srdačno vaši,

Uprava Franjevačkog samostana Rama-Šćit