U vrijeme dozrijevanja grožđa ali i voća, ose i stršljeni pričinjavaju ozbiljne štete. Rane sorte stolnog grožđa te zreli plodovi breskve, nektarine i šljive samo su neki od voćnih vrsta na čijim plodovima tijekom zriobe susrećemo ove kukce. Ose i stršljene najčešće suzbijamo namjenskim insekticidnim sprejevima, u ranim jutarnjim satima dok su u svojim nastambama. Osim sprejeva  koriste se i namjenske lovke za ove kukce.

Tijekom ljetnih mjeseci, na području Hercegovine, velike štete na bobicama grožđa ali voćnim plodovima pričinjavaju ose i stršljeni. Ose i stršljeni izdubljuju bobe grožđa pa ostaje prazna kožica koja u bijelih sorti (Kraljica, Afus ali) posmeđi. Od crnih sorti posebno obožavaju sortu Kardinal. Vrlo često se mogu pronaći cijeli grozdovi bez normalne bobice.

Isto tako, nije rijedak slučaj pronaći voćne plodove, primjerice jabuke, kojima je ostala samo pokožica. Osim tih šteta, oštećenjem plodova omogućuju ulaz uzročnicima bolesti (monilije, sive plijesni i dr.) koje dovode do truleži. Ose žive u osinjacima koje vrlo često grade u nasadima, na voćnim stablima, biljkama, kućama, zemlji (rjeđe stršljen). Ose obično lete do 500 metara uokrug osinjaka, dok stršljen leti i do 1500 metara uokolo. Gubitke od osa i stršljena bilježe i pčelari, jer mogu napasti pčele u košnicama.

Stršljen svoja gnijezda pravi u prirodnim šupljinama (poput rupa na stablima) i ljudskim građevinama (pod strehom, pod krovom, u starim dimnjacima).Imaju nekoliko katova saća, stanicama okrenutim prema dolje, omotanim s više slojeva tanko sažvakanim drvetom. Stršljen je socijalni kukac koji brani svoje potomstvo. Premda je manje agresivan od pčela, ako se čovjek previše približi, stršljen napada i može ubosti. Ako svoja gnijezda prave blizu ili u samim objektima gdje se povremeno zadržavaju ili žive ljudi (npr. vikendice, kuće, gospodarski objekti, staje i sl.), tada je najbolje pomoć potražiti kod osoba obučenih i opremljenih za uništavanje njihovih gnijezda (npr. vatrogasna društva ili ovlaštene tvrtke za dezinsekciju).

Suzbijanje osa i stršljena

Suzbijanje osa i stršljena teško je provedivo jer napadaju zrelo voće pa se insekticidi obično ne mogu primijeniti. Po smjeru leta moguće je odrediti mjesto osinjaka koji se mogu uništiti. Osinjaci se najčešće uništavaju tretiranjem insekticidnim sprejem rano ujutro ili u kasnim večernjim satima dok ose još ne lete. Osinjake u kojima stanuju, najčešće grade u blizini kuća ili vrlo često na kućama, ali i drugim objektima.

Kako uništiti osinjake?

Uništavanje osinjaka najčešće provodimo prskanjem nekih od sprejeva. Vrlo često se događa da izaberemo pogrešan sprej te samo rastjeramo ose koje lete oko osinjaka, a ako smo u blizini onda napadaju i bodu. Kako bi izbjegli te neugodnosti, danas se na tržištu nalaze posebni sprejevi za uništavanje osinjaka osa i stršljena, koji imaju domet mlaza čak 4 m, tako da prskamo sa sigurne udaljenosti.

Namjenske lovke smanjuju brojnost ovih kukaca

Brojnost osa i stršljena moguće je smanjiti postavljenjem namjenskih lovki. Kao lovke mogu poslužiti i plastične boce na kojima se pri vrhu izbuše rupe (nekoliko rupa je dovoljno) te se u njih sipa octikavo vino, gnječeno voće ili pivo. Ne smiju se koristiti voćni sokovi, šećerna voda ili med koji privlače pčele. U bocu se još može dodati i neki insekticid želučanog djelovanja.

Osim lovki „kućne izrade“ mogu se nabaviti i lovke s namjenskim atraktantom za ove kukce. Tako pripremljene boce vješaju se u krošnju. Lovke s atraktivnom tekućinom za ose i stršljene treba redovito prazniti i mijenjati tekućinu. Neka istraživanja pokazuju da petnaestak lovki smanjuje populaciju osa i do 50 % na površini 1 ha.

Hobisti koji imaju nekoliko trsa Kardinala ili neke druge stolne sorte, grozdove na početku šaranja mogu staviti u kartonske vrećice (fišek), nikako PVC, i zavezati ih na vrhu. Grožđe normalno dozrijeva u vrećici a ose i stršljeni ne mogu praviti štete.

jabuka.tv