Svake nas godine u povrtnjaku dočeka isti problem. Puževi. I dok s jedne strane doznajemo za nove i navodno efikasnije načine kako ih se riješiti, puževa kao da je sve više. Može li se uopće toj napasti ikako stati na kraj?
Sreća je jedino u tome što nisu svi jednako opasni po biljke. U vrtovima tako pronalazimo puževe mesojede, koji se hrane ostacima uginulih životinja i stručnjaci ih smatraju korisnim dijelom eko sustava. Potpuno suprotna priča su puževi biljojedi koji nam uništavaju dijelove, a nerijetko i cijele biljke.
Osim uništenih povrtnica, njihova prisutnost u vrtu vidljiva je i po sluzavom tragu. U zemlju odlažu između 50 i 500 jaja. Dobro je znati da izbjegavaju češnjak i crveni luk, no zato nemilosrdno jedu lišće, stabljike i plodove primjerice kupusnjača i salata, vole i papriku, mahune te jagode, dok od cvjetnih vrsta najviše napadaju ljubičice, dalije, ciklame, ljiljane i perunike. Kako se riješiti puževa, pitanje je koje smo uputili mr. sc. Mariji Ševar, rukovoditeljici Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu Savjetodavne službe u Zagrebu.
Biološke, kemijske i mehaničke mjere uklanjanja puževa
"Protiv puževa se možemo boriti mehaničkim, biološkim i kemijskim mjerama. Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima. Sakupljene puževe moguće je uništiti dodavanjem kuhinjske soli u posudu u koju smo ih stavili ili dodavanjem vode i sapuna.
Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima pa se ova metoda ne bi smjela primjenjivati npr. na salati.
Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenim pepelom posipati gredice. Gredice je moguće posipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela izgorjelih puževa odbija druge puževe iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža. Često se za suzbijanje puževa preporuča i uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice.
Ova je mjera efikasna, ali ekološki neprihvatljiva, jer dovodi do zaslanjivanja tla.Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom (poznatom i kao kremena zemlja, a koja je ustvari sitni pijesak napravljen od silikatne sedimente stijene koja je nastala taloženjem ostataka dijatomeja).Kupiti je možete u trgovinama s poljoprivrednim repromaterijalom. Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla. Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža.
Lovne posude za puževe
No, treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom, mijenja pH vrijednost tla. Za ulov puževa mogu se koristiti i trapovi i lovne posude. U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe uništite na neki od navedenih načina.
Moguće je oko biljaka postaviti i plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena ćemo također naći puževe. Trap od biljnih ostataka kao što su listovi salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira može se ukopati u tlo u blizini posađenog povrća i prekriti kartonom ili običnim novinama. Ujutro ćemo i tu naći velik broj puževa koje treba uništiti. Za istu namjenu koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku.
Jeste li znali da puževi vole pivo?
Važno je da posude budu natkrivene. Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.Krtica je zakonom zaštićena životinja. Hrani se gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu. Ipak krtica je izuzetno korisna.
Omiljena hrana ježevima su puževi
Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci. Kako bi se nastanio u vrtu potrebno je prirediti mu stanište ili pak kućicu.
Za izradu njihova staništa mogu poslužiti materijali poput: šiblja, gline ili pak drvene daske. Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima, a ne oštećuju povrće. Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Stalno se kreće odnosno tiči i po tome je dobila i ime. Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr.
Indijske patke najefikasnije u borbi protiv puževa
Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini. U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Dakle, u vrijeme intenzivne pojave puževa možete unajmiti indijske patke trkačice i to obvezno dvije, na četiri tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču. Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim tu je pak problem što je i njih, zbog nebrige za okoliš i zbog prekomjernog korištenja sredstava za zaštitu bilja, također sve manje. Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) također doprinosi smanjenu broja puževa.
Korisne su i ptice, trčci
Trčci se hrane jajima puževa i samim puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr. Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci također jedu puževe. Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan, no ne i omiljen kukac. Uholaža ili štriga hrani se i lisnim i krvavim ušima, grinjama te jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica, ali tome može poslužiti i rukavica. Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost.
Ptice koje se rado hrane puževima su bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd i čvorak. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida, ali je dopuštena uporaba željezo (III) fosfata. U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita. Ova nematoda (može se kupiti u poljoprivrednim apotekama) nije opasna po zdravlje čovjeka niti za biljke i životinje. Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale.
Pripravak se primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor sapnice iznosi minimalno 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti da bi predatorske nematode dospjele dublje u tlo. U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli, osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za gradnju kućice, a sadrže ih, primjerice, čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac, kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i mnoge druge biljke. Puževi ne vole sve biljne vrste.
Biljke koje ne vole puževi
Posebno im nisu drage one koje imaju sjajan, dlakav list ili pak list prevučen voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk. Stoga je dobro i oko ruba gredice posaditi spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr. U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe, primjerice kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu.
Osim sadnje navedenih biljaka, gredicu je dobro prekriti i s listovima spomenutih biljaka. Uz gredice i u njih, dobro je saditi i biljke mamce koje privlače puževe. Jedna od njih je kadifa. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, jer uz povrće raste i cvijeće. Na žalost, kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt bez ugođaja cvijeća. Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa s cvjetovima treba usitniti i preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji dva sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.
Ekološki proizvodi sa željeznim fosfatom
U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje. Željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvod nije otrovan, a u trgovini se može naći pod imenom Ferramol.
Nakon hranidbe s peletama željeznog fosfata puž se prestaje hraniti i postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom, te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za ptice i kućne ljubimce. Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Jer, primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća organizama koji tamo žive, pa najčešće tako stradaju vinogradarski puž, ježevi, ptice te kućni ljubimci.
Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati usjev tj. uzgajanu kulturu" doznajemo od mr. sc. Marije Ševar, rukovoditeljice Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu Savjetodavne službe. I što drugo reći, nego da se nadamo da će nam barem jedna od navedenih metoda biti efikasna, bilo da vrtove i povrtnjake u potpunosti očistimo od puževa ili njihovu prisutnost i štete svedemo na minimum.
Izvor: Agroklub.com
Sreća je jedino u tome što nisu svi jednako opasni po biljke. U vrtovima tako pronalazimo puževe mesojede, koji se hrane ostacima uginulih životinja i stručnjaci ih smatraju korisnim dijelom eko sustava. Potpuno suprotna priča su puževi biljojedi koji nam uništavaju dijelove, a nerijetko i cijele biljke.
Osim uništenih povrtnica, njihova prisutnost u vrtu vidljiva je i po sluzavom tragu. U zemlju odlažu između 50 i 500 jaja. Dobro je znati da izbjegavaju češnjak i crveni luk, no zato nemilosrdno jedu lišće, stabljike i plodove primjerice kupusnjača i salata, vole i papriku, mahune te jagode, dok od cvjetnih vrsta najviše napadaju ljubičice, dalije, ciklame, ljiljane i perunike. Kako se riješiti puževa, pitanje je koje smo uputili mr. sc. Mariji Ševar, rukovoditeljici Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu Savjetodavne službe u Zagrebu.
Biološke, kemijske i mehaničke mjere uklanjanja puževa
"Protiv puževa se možemo boriti mehaničkim, biološkim i kemijskim mjerama. Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima. Sakupljene puževe moguće je uništiti dodavanjem kuhinjske soli u posudu u koju smo ih stavili ili dodavanjem vode i sapuna.
Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima pa se ova metoda ne bi smjela primjenjivati npr. na salati.
Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenim pepelom posipati gredice. Gredice je moguće posipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela izgorjelih puževa odbija druge puževe iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža. Često se za suzbijanje puževa preporuča i uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice.
Ova je mjera efikasna, ali ekološki neprihvatljiva, jer dovodi do zaslanjivanja tla.Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom (poznatom i kao kremena zemlja, a koja je ustvari sitni pijesak napravljen od silikatne sedimente stijene koja je nastala taloženjem ostataka dijatomeja).Kupiti je možete u trgovinama s poljoprivrednim repromaterijalom. Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla. Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža.
Lovne posude za puževe
No, treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom, mijenja pH vrijednost tla. Za ulov puževa mogu se koristiti i trapovi i lovne posude. U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe uništite na neki od navedenih načina.
Moguće je oko biljaka postaviti i plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena ćemo također naći puževe. Trap od biljnih ostataka kao što su listovi salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira može se ukopati u tlo u blizini posađenog povrća i prekriti kartonom ili običnim novinama. Ujutro ćemo i tu naći velik broj puževa koje treba uništiti. Za istu namjenu koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku.
Jeste li znali da puževi vole pivo?
Važno je da posude budu natkrivene. Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.Krtica je zakonom zaštićena životinja. Hrani se gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu. Ipak krtica je izuzetno korisna.
Omiljena hrana ježevima su puževi
Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci. Kako bi se nastanio u vrtu potrebno je prirediti mu stanište ili pak kućicu.
Za izradu njihova staništa mogu poslužiti materijali poput: šiblja, gline ili pak drvene daske. Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima, a ne oštećuju povrće. Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Stalno se kreće odnosno tiči i po tome je dobila i ime. Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr.
Indijske patke najefikasnije u borbi protiv puževa
Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini. U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Dakle, u vrijeme intenzivne pojave puževa možete unajmiti indijske patke trkačice i to obvezno dvije, na četiri tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču. Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim tu je pak problem što je i njih, zbog nebrige za okoliš i zbog prekomjernog korištenja sredstava za zaštitu bilja, također sve manje. Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) također doprinosi smanjenu broja puževa.
Korisne su i ptice, trčci
Trčci se hrane jajima puževa i samim puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr. Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci također jedu puževe. Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan, no ne i omiljen kukac. Uholaža ili štriga hrani se i lisnim i krvavim ušima, grinjama te jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica, ali tome može poslužiti i rukavica. Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost.
Ptice koje se rado hrane puževima su bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd i čvorak. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida, ali je dopuštena uporaba željezo (III) fosfata. U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita. Ova nematoda (može se kupiti u poljoprivrednim apotekama) nije opasna po zdravlje čovjeka niti za biljke i životinje. Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale.
Pripravak se primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor sapnice iznosi minimalno 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti da bi predatorske nematode dospjele dublje u tlo. U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli, osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za gradnju kućice, a sadrže ih, primjerice, čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac, kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i mnoge druge biljke. Puževi ne vole sve biljne vrste.
Biljke koje ne vole puževi
Posebno im nisu drage one koje imaju sjajan, dlakav list ili pak list prevučen voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk. Stoga je dobro i oko ruba gredice posaditi spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr. U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe, primjerice kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu.
Osim sadnje navedenih biljaka, gredicu je dobro prekriti i s listovima spomenutih biljaka. Uz gredice i u njih, dobro je saditi i biljke mamce koje privlače puževe. Jedna od njih je kadifa. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, jer uz povrće raste i cvijeće. Na žalost, kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt bez ugođaja cvijeća. Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa s cvjetovima treba usitniti i preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji dva sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.
Ekološki proizvodi sa željeznim fosfatom
U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje. Željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvod nije otrovan, a u trgovini se može naći pod imenom Ferramol.
Nakon hranidbe s peletama željeznog fosfata puž se prestaje hraniti i postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom, te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za ptice i kućne ljubimce. Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Jer, primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća organizama koji tamo žive, pa najčešće tako stradaju vinogradarski puž, ježevi, ptice te kućni ljubimci.
Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati usjev tj. uzgajanu kulturu" doznajemo od mr. sc. Marije Ševar, rukovoditeljice Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu Savjetodavne službe. I što drugo reći, nego da se nadamo da će nam barem jedna od navedenih metoda biti efikasna, bilo da vrtove i povrtnjake u potpunosti očistimo od puževa ili njihovu prisutnost i štete svedemo na minimum.
Izvor: Agroklub.com
