Međunarodna zajednica iza scene pokušava pronaći rješenje za Izborni zakon, kako bi se idući izbori održali na način da bude implementirana odluka "Sejdić i Finci", saznaju Nezavisne novine.
Osnovni principi su usuglašeni, ali se čeka rješenje "u paketu", odnosno rješenje koje bi značilo potpun završetak krize u BiH. Problem predstavlja što Bošnjaci otežu s Izbornim zakonom jer žele da se završi blokada institucija BiH, dok Srbi žele da se ukloni Inzkov zakon, da bi se srpski predstavnici mogli vratiti u institucije.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da bi Inzkov zakon vjerovatno pao na Sudu u Strasbourgu jer je Venecijanska komisija odavno rekla da visoki predstavnik ne može na ovaj način djelovati u pravnom sustavu zemlje, a i Europska komisija je u svojim dokumentima u više navrata naglasila da OHR nije kompatibilan s europskim putem BiH.
Moguće je zamisliti scenario da bi, u slučaju da netko bude osuđen po Inzkovom zakonu, ta osoba mogla dobiti odštetu pred Sudom u Strasbourgu ako u međuvremenu ne bude usvojen domaći zakon u parlamentu, s tim da bi za taj pravni put bilo potrebno više godina.
Što se tiče Izbornog zakona, Nezavisne pišu kako im je nekoliko diplomata naglasilo da je jedna od opcija uvođenje sustava elektora, kojima bi se formalno obrisala etnička pripadnost, što žele Bošnjaci, ali bi se osiguralo da na prostoru gdje žive Hrvati bude izabran onaj član Predsjedništva kojeg oni žele.
Što se tiče Doma naroda BiH, bio bi promijenjen način na koji se biraju izaslanici u federalni Dom naroda, s tim da ne bi, kao sada, svaka županija davala određeni broj hrvatskih izaslanika, čak i ako tamo Hrvati ne žive u većem broju, već bi se izaslanici određivali u skladu s teritorijom na kojoj Hrvati žive.
U drugi plan su pale tehničke izmjene, koje bi značile transparentniji i pošteniji izborni sustav. Međunarodna zajednica inzistira na snažnim tehničkim rješenjima, ali domaći lideri, posebno u dijelu vladajuće koalicije, inzistiraju da se prvo riješi "Sejdić i Finci", a da tehnička rješenja mogu i da čekaju.
Osnovni principi su usuglašeni, ali se čeka rješenje "u paketu", odnosno rješenje koje bi značilo potpun završetak krize u BiH. Problem predstavlja što Bošnjaci otežu s Izbornim zakonom jer žele da se završi blokada institucija BiH, dok Srbi žele da se ukloni Inzkov zakon, da bi se srpski predstavnici mogli vratiti u institucije.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da bi Inzkov zakon vjerovatno pao na Sudu u Strasbourgu jer je Venecijanska komisija odavno rekla da visoki predstavnik ne može na ovaj način djelovati u pravnom sustavu zemlje, a i Europska komisija je u svojim dokumentima u više navrata naglasila da OHR nije kompatibilan s europskim putem BiH.
Moguće je zamisliti scenario da bi, u slučaju da netko bude osuđen po Inzkovom zakonu, ta osoba mogla dobiti odštetu pred Sudom u Strasbourgu ako u međuvremenu ne bude usvojen domaći zakon u parlamentu, s tim da bi za taj pravni put bilo potrebno više godina.
Što se tiče Izbornog zakona, Nezavisne pišu kako im je nekoliko diplomata naglasilo da je jedna od opcija uvođenje sustava elektora, kojima bi se formalno obrisala etnička pripadnost, što žele Bošnjaci, ali bi se osiguralo da na prostoru gdje žive Hrvati bude izabran onaj član Predsjedništva kojeg oni žele.
Što se tiče Doma naroda BiH, bio bi promijenjen način na koji se biraju izaslanici u federalni Dom naroda, s tim da ne bi, kao sada, svaka županija davala određeni broj hrvatskih izaslanika, čak i ako tamo Hrvati ne žive u većem broju, već bi se izaslanici određivali u skladu s teritorijom na kojoj Hrvati žive.
U drugi plan su pale tehničke izmjene, koje bi značile transparentniji i pošteniji izborni sustav. Međunarodna zajednica inzistira na snažnim tehničkim rješenjima, ali domaći lideri, posebno u dijelu vladajuće koalicije, inzistiraju da se prvo riješi "Sejdić i Finci", a da tehnička rješenja mogu i da čekaju.
