Pred očima carinika iz Bosne i Hercegovine je u susjedne zemlje ilegalno izneseno najmanje 38 milijuna maraka tijekom tri godine. Nadležni organi ne samo da ne znaju da je ovaj novac prenesen, nego ne znaju ni porijeklo novca čak ni u rijetkim slučajevima legalnog prenošenja.
Državljani Bosne i Hercegovine preko granice mogu prenijeti gotovinu u iznosu do 20 tisuća maraka. Za veće iznose moraju da imaju odobrenje entitetskih ministarstava financija ili Direkcije za financije Brčko distrikta. Zbog komplicirane i dugotrajne procedure mnogo više je onih koji prešute da iznose veće svote. Zato i ne čudi da je u prošloj godini carinicima prikazano svega devet ovakvih potvrda po kojima su iz zemlje iznesena tri milijuna i 757 tisuća maraka. S druge strane, za unošenje gotovine u susjedne zemlje potrebna je samo usmena prijava.
Tko je odgovoran za ovaj nesrazmjer - ne zna nitko. U SIPA-i i Graničnoj policiji kažu da je kontrola robe i svega što se prenosi preko granice u nadležnosti carine.
FRANKA VICAN, glasnogovornica Granične policije BiH
„Ako policijski službenik na graničnom prijelazu pri pregledu ili pretrazi osoba, stvari ili prijevoznog sredstva pronađe predmete koji nisu potrebni za provedbu kaznenog ili prekršajnog postupka, ali su u nadležnosti UIO ili drugih državnih tijela iste predmete ustupa upravo navedenim tijelima na daljnje postupanje“.
Carinici ne bježe od odgovornosti, ali poručuju da se krivica ne može pripisati isključivo njima. Kažu i da nemaju način da utvrde koji je putnik sumnjiv, jer, za razliku od graničnih policajaca, nemaju pristup podacima da li je neko osuđivan ili osumnjičen za pranje novca i slične kriminalne radnje.
RATKO KOVAČEVIĆ, glasnogovornik UIOBiH
„Ako bi se išlo na način da se sve i jedna osoba tako pregledava ili sve i jedno vozilo tada praktično ne bi bilo uopće nikakvog prometa na graničnim prelazima. Činjenica jeste dakle da se ne mogu pregledati niti sve osobe niti sva vozila. Ali isto tako je zakonski okvir i zakonska obaveza da svako tko iznosi određeni iznos novca veći od deset hiljada eura to mora prijaviti carinskoj službi“.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo u reportaži „Keš curi kroz šuplje BH granice“ otkrili su da zbog nerada institucija građani mogu prenijeti i stotine tisuća maraka koje nisu prijavili.
JELENA JEVTIĆ, Centar za istraživačko novinarstvo
„Pokazali smo da sistem ne funkcionira. Da neki ljudi primaju plaću, a da to ne rade. I da imamo veliki problem."
Oni koji iznose novac iz BiH, uglavnom to ne prijave carinicima, jer očito nemaju strah od neprijavljivanja. Ali, zato ga uredno prijave nadležnim službama drugih zemalja, jer znaju da tamo sistem funkcionira. BiH i Hrvatska odnedavno imaju suradnju dnevne razmjene informacija carinskih službi u cilju sprečavanja zloupotreba prijenosa robe. Slični sporazumi očekuju se i s carinskim službama Srbije i Crne Gore.
Državljani Bosne i Hercegovine preko granice mogu prenijeti gotovinu u iznosu do 20 tisuća maraka. Za veće iznose moraju da imaju odobrenje entitetskih ministarstava financija ili Direkcije za financije Brčko distrikta. Zbog komplicirane i dugotrajne procedure mnogo više je onih koji prešute da iznose veće svote. Zato i ne čudi da je u prošloj godini carinicima prikazano svega devet ovakvih potvrda po kojima su iz zemlje iznesena tri milijuna i 757 tisuća maraka. S druge strane, za unošenje gotovine u susjedne zemlje potrebna je samo usmena prijava.
Tko je odgovoran za ovaj nesrazmjer - ne zna nitko. U SIPA-i i Graničnoj policiji kažu da je kontrola robe i svega što se prenosi preko granice u nadležnosti carine.
FRANKA VICAN, glasnogovornica Granične policije BiH
„Ako policijski službenik na graničnom prijelazu pri pregledu ili pretrazi osoba, stvari ili prijevoznog sredstva pronađe predmete koji nisu potrebni za provedbu kaznenog ili prekršajnog postupka, ali su u nadležnosti UIO ili drugih državnih tijela iste predmete ustupa upravo navedenim tijelima na daljnje postupanje“.
Carinici ne bježe od odgovornosti, ali poručuju da se krivica ne može pripisati isključivo njima. Kažu i da nemaju način da utvrde koji je putnik sumnjiv, jer, za razliku od graničnih policajaca, nemaju pristup podacima da li je neko osuđivan ili osumnjičen za pranje novca i slične kriminalne radnje.
RATKO KOVAČEVIĆ, glasnogovornik UIOBiH
„Ako bi se išlo na način da se sve i jedna osoba tako pregledava ili sve i jedno vozilo tada praktično ne bi bilo uopće nikakvog prometa na graničnim prelazima. Činjenica jeste dakle da se ne mogu pregledati niti sve osobe niti sva vozila. Ali isto tako je zakonski okvir i zakonska obaveza da svako tko iznosi određeni iznos novca veći od deset hiljada eura to mora prijaviti carinskoj službi“.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo u reportaži „Keš curi kroz šuplje BH granice“ otkrili su da zbog nerada institucija građani mogu prenijeti i stotine tisuća maraka koje nisu prijavili.
JELENA JEVTIĆ, Centar za istraživačko novinarstvo
„Pokazali smo da sistem ne funkcionira. Da neki ljudi primaju plaću, a da to ne rade. I da imamo veliki problem."
Oni koji iznose novac iz BiH, uglavnom to ne prijave carinicima, jer očito nemaju strah od neprijavljivanja. Ali, zato ga uredno prijave nadležnim službama drugih zemalja, jer znaju da tamo sistem funkcionira. BiH i Hrvatska odnedavno imaju suradnju dnevne razmjene informacija carinskih službi u cilju sprečavanja zloupotreba prijenosa robe. Slični sporazumi očekuju se i s carinskim službama Srbije i Crne Gore.
