Nekoliko zapovjednika takozvane Islamske države proteklih se mjeseci 'preselilo' iz Iraka i Sirije u Libiju, tvrdi jedan od vodećih libijskih obavještajaca.

Za BBC je kazao kako je u grad Sirt, rodni grad Moamera Gadafija nad kojim je ISIS preuzeo kontrolu prošle godine, pristigao i povećan broj stranih boraca.

Predstavnici 23 zemlje, uključujući SAD i Veliku Britaniju susreli su se u Rimu u utorak kako bi raspravljali o rastućoj prijetnji Islamske države u Libiji.

Nesuglasice dviju konkurentskih vlada koje polažu pravo na vlast u Libiji omele su napore u borbi protiv terorista u toj državi. Vjeruje se kako je usto ISIS dobio potporu nekih pobornika Gadafijeva negdašnjeg režima.

- Većina boraca ISIS-a u Sirtu su stranci, oko 70 posto. Uglavnom su to Tunižani, a onda slijede Egipćani, Sudanci i nešto Alžiraca. Tome dodajte Iračane i Sirijce. Većina Iračana su bivši vojnici Sadama Huseina - kazao je za BBC šef obavještajne službe u gradu Misrati, Ismail Shukri. Misrata se zasad uspijeva oduprijeti nasrtajima ISIS-a.

Shukri je kazao kako su zapovjednici Islamske države pronašli utočište u Libiji nakon što su koalicijske snage intenzivirale zračne udare na Irak i Siriju.

- Neki članovi ISIS-a, posebice oni koji su im jako važni, ovdje su pronašli spas. Libija je za njih sigurna luka - kazao je Shukri. Libiju su zbog rastuće prisutnosti Islamske države već prozvali Zapadnim kalifatom.

Vlasti u Misrati kazale su kako pripremaju napad na Islamsku državu u Sirtu.

No, u gradu Abugreinu, 120 km južno od Misrate, kažu da ofenziva na Sirt zasad nije na vidiku. Ondje se, inače, nalazi posljednja linija obrane iza koje sve ceste kontrolira ISIS.

Zapovjednik Bataljuna 166 iz Abugreina Mohammed al-Bayoudi priznaje da nikakva ofenziva bez međunarodne podrške ne dolazi u obzir, odnosno bila bi osuđena na neuspjeh jer ondje trenutno ima upola manje boraca nego što ih ima ISIS. On se, doduše, ne zalaže za stranu vojnu intervenciju, već bi radije da dobije logističku pomoć.

Zapad još uvijek važe što učiniti u pogledu Libije. Većina država je računala s formiranjem vlade nacionalnog jedinstva, u koju bi ušli ljudi iz dviju spomenutih konkurentskih vlada, no unatoč postignutom sporazumu stvar je ubrzo propala. Stoga u stranim prijestolnicama oklijevaju s bilo kakvom intervencijom koja ne bi uključivala formalni poziv vlasti koja kontrolira veći dio državnog teritorija.

Bijela kuća: 'SAD će poduzeti akciju protiv Islamske države u Libiji ako bude potrebno'

Američki predsjednik Barack Obama nastavit će pratiti rizike širenja Islamske države u Libiji i SAD će poduzeti akciju u toj zemlji da zaustavi tu prijetnju bude li potrebno, objavila je u srijedu Bijela kuća.

"Bude li potrebno da SAD poduzme jednostranu akciju kako bi zaštitio američki narod, predsjednik neće oklijevati da to učini", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.

Earnest nije želio komentirati je li Obama donio bilo kakvu odluku o mogućem slanju kopnenih snaga u Libiju, ali je kazao da je predsjednik "dokazao svoju spremnost na odlučnu akciju", čak i u Libiji.

Islamska država napala je libijsku naftnu infrastrukturu i osvojila Sirt, iskoristivši politički vakuum u toj zemlji.

Libija bi uskoro trebala formirati vladu nacionalnog jedinstva.

Earnest je rekao da će SAD podržati vladu nacionalnog jedinstva, ali nije mogao reći u kojem će obliku ta pomoć biti.

"Što više osnažimo kapacitete vlade nacionalnog jedinstva za upravljanje zemljom, to bolje", rekao je. (H)