U odnosu na standard stanovništva, cigarete u BiH najskuplje su u Europi, a zbog pogrešne trošarinske politike, kada je duhan u pitanju, vrijednost crnog tržišta duhana premašila je vrijednost legalnog tržišta, što je postalo jedan od važnijih ekonomskih problema s obzirom na to da su gubici za državu i industriju ogromni.
Prema mišljenju stručnjaka, uz pojačane napore svih relevantnih institucija na smanjenju dostupnosti ilegalnih duhanskih proizvoda, dio rješenja koje stvarno može vratiti tržište u legalne okvire je smanjenje trošarina na cigarete, kao što je svojevremeno uradila Crna Gora. Ideja iza toga je smanjenjem trošarine smanjiti veliki jaz između cijena na legalnom tržištu i krijumčarenih cigareta, a istovremeno jačim inspekcijama smanjiti dostupnost krijumčarenih cigareta.

U Crnoj Gori je naglim povećanjem trošarina sa 60,4 na 73,6 eura 2017. godine došlo do šoka na tržištu, a prodaja cigareta prelila se na crno tržište, koje je već sljedeće godine postalo veće od legalnog. Nakon što su uvidjeli grešku, Vlada Crne Gore već u 2018. godini spustila je trošarinu na 63 eura i već sljedeće2019. godine osjetila povratak tržišta u legalne tokove kao i rast prihoda.

Prema službenim podacima institucija Crne Gore, prodaja legalnih cigareta u 2019. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 40 posto, a prihodi od trošarina su se stabilizirali, što najbolje govori podatak da je u 2020. godini svakog mjeseca naplaćeno više prihoda od trošarina u odnosu na 2019. godini, pišu Nezavisne novine.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o trošarinama na cigarete, najveći je namet u Europi, jer s trošarinom od 90,5 eura na 1.000 komada cigareta država od prosječne cijene cigareta od 5 KM sebi uzme gotovo 4,5 KM.

Zbog ovakve trošarinske politike, prihodi od trošarina na duhan znatno su pali jer je u 2020. godini, prema službenim podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prikupljeno 157 milijuna KM prihoda na duhana manje nego u istom razdoblju 2019 godine. Prema nekim istraživanjima, ukupan gubitak BiH kada je riječ o duhanu je preko milijardu KM s obzirom na to da skoro 60 posto tržišta čini ilegalna zona, gdje krijumčari godišnje zarade preko 400 milijuna KM.

Ono što je također činjenica je da je konstantno povećanje trošarina na cigarete od 2009. godine praktično uništilo domaću industriju. Prema podacima UNO, recimo, u 2009. godini UNO je izdala 224,5 milijunatrošarinskih markica na domaće cigarete, dok je u prošloj godini izdano svega 13,05 milijuna trošarinskih markica za domaće cigarete. Slična situacija je i s izdavanjem trošarinskih markica za uvozne cigarete jer je 2009. godine izdano 310,3 milijuna tih trošarinskih markica, dok je u 2020. godini izdamo svega 164,1 milion trošarinskih markica za uvozne cigarete.

U 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja trošarinom duhanskih prerađevina s legislativom EU, ukupno je izdala 534,8 milijuna trošarinskih markica, dok je 2019. godine UNO izdala 227,3 milijuna trošarinskih markica za obilježavanje cigareta. Taj pad se nastavio i u 2020. godini, kada je UNO u 11 mjeseci izdala 175,1 milijun komada trošarinskih markica, rekao je za Nezavisne novine Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije u UNO.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, rekao je da je u ekonomskoj teoriji i praksi dokazano da povećanje poreznog opterećenja bilo poreza ili trošarina do određene razine dovodi do porasta prihoda, ali da nakon prelaska kritične točke svako dalje povećanje opterećenja dovodi do pada prikupljenih prihoda jer zbog visoke cijene dolazi do porasta ilegalnog tržišta.

Možda je najbolji trenutni primjer trošarina na duhan, gdje su porezni prihodi od naplaćenih trošarina rasli sve od 2009. godine zaključno sa 2019. godinom, da bi u prošloj godini znatno se smanjili. Iz toga se vidi da država ne vodi trošarinsku politiku. Da se kojim slučajem vodi aktivna trošarinska politika, onda bi se razina trošarina prilagodila standardu građana na način da se smanji razlika u cijenama na ilegalnom i legalnom tržištu. Danas je razlika u cijeni između ova dva tržišta gotovo dupla, što pred samog potrošača, kojem je cijena bitan faktor u donošenju odluke, stavlja jednostavan izbor, rekao je Hadžić.

On kaže da domaće duhanske industrije više nema te da je nestala, a jedan od razloga je i povećanje trošarina na duhan. Kako je naglasio, sredstva od povećanja trošarina usmjeravana su u tekuću proračunsku potrošnju, čime je napravljena višestruka šteta jer je uništena domaća industrija, novac je trošen nenamjenski, a na kraju je ojačalo crno tržište.

Struka je upozoravala na ovaj scenarij i prije nekoliko godina, da treba zaustaviti rast trošarina, upravo kao glavni argument navodeći sve prethodno navedene razloge. Ipak, primjeri poput Crne Gore pokazuju da je moguće smanjenjem trošarina vratiti prikupljene prihode od trošarina u pozitivne tokove, od čega korist mogu imati svi, od građana, gospodarstva, pa do same vlasti, rekao je Hadžić za Nezavisne novine.

I dok su u Crnoj Gori nakon što su uvidjeli grešku brzo reagirali i izmijenili lošu trošarinsku politiku, u BiH se svi ključni sudionici u procesu slažu da je trošarinska politika krivac za ogromno crno tržište, ali se ništa ne pokreće. Iz Uprave za neizravno oporezivanje su više puta javno komentirali kako je upravo naglo povećanje trošarina krivac za veliki pad legalnog tržišta i rast ilegalnog tržišta, domaći ekonomski stručnjaci već godinama na to upozoravaju, predstavnici duhanske industrije i trgovine koji najviše trpe zbog takvog stanja to ističu, reagirali su i iz Udruge ekonomista Republike Srpske SWOT, kao i Udruge poslodavaca Federacije BiH, međutim politika koja treba donijeti odluku o izmjeni Zakona o trošarinama i dalje zatvara oči pred ovim problemom.

(www.jabuka.tv)