Presude Еuropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, koje ukazuju na činjenicu da su neophodne izmjene Izbornog zakona, samo su mrtvo slovo na papiru.
Dogovor o izmjenama Izbornog zakona do 17. lipnja, još prije pola godine, najavili su Bakir Izetbegović i Dragan Čović, odmah nakon presude u slučaju Baralija protiv BiH koja je omogućila održavanje izbora u Mostaru, piše BHRT.
Rezultati su, ipak, izostali.
Prošlo je točno šest mjeseci otkad su Dragan Čović i Bakir Izetbegović u Mostaru uz potpisivanje sporazuma za održavanje izbora u tom gradu potpisali i sporazum o izmjenama Izbornog zakona.
Obvezali su se na implementaciju svih odluka relevantnih sudova za uklanjanje izborne diskriminacije uz osiguranje legitimnog izbora i političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana na svim razinama.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH
Apsolutno da je realno jer to su nijanse, to je opet stvar bošnjačke politike da li su spremni prihvatiti takav model, s predstavnicima američke i europske administracije dogovorili smo dogovor hrvatskih i bošnjačkih stranaka, potom da ide u parlamentarnu proceduru, ja sam optimističan jer bojim se razmišljati što bi bila alternativa
Na sastanku 17. lipnja obećan je dogovor u sljedećih šest mjeseci. Nije se dogodilo ništa, tek jedan tajnoviti sastanak dvojca Izetbegović – Čović s veleposlanicima SAD-a i EU.
Predsjednik SDA ne dijeli Čovićev optimizam.
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA
Guši se volja većine u parlamentima upravo ovakvim odnosom i željom da se ojačaju dodatno pozicije domova naroda, guši se zrak demokracije ovakvim nastupom i doći će vrijeme ili da to dogovorimo dogovorom ili da 2022. da uklonimo te okove
Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara ponudio je modele rješenja komplicirane izborne situacije. Jedan od autora nada se kako će 2021. godina biti prijelomna za pregovore, budući da nije izborna.
Milan Sitarski, politički analitičar, IDPI Mostar
Mislim da je posljednja prilika da nam se izbori 2022. godine ne održe s rupom u Izbornom zakonu kao 2018. Da bi prva polovina 2021., eventualno početak druge polovine bio neki optimalan period u kojem bi politički akteri mogli da postignu kompromis
Neke od presuda Europskog suda za ljudska prava zahtijevaju i promjene Ustava Bosne i Hercegovine dok se neke od njih, kao i presude Ustavnog suda, mogu implementirati samo izmjenama Izbornog zakona.
Da su izmjene u planu moguće je naslutiti i iz objave američkog veleposlanstva.
Slažu se da bi sljedeća godina trebala biti ključna za reformu Izbornog zakona uz preporuke OESS-a i Skupine država protiv korupcije Vijeća Europe.
Dogovor o izmjenama Izbornog zakona do 17. lipnja, još prije pola godine, najavili su Bakir Izetbegović i Dragan Čović, odmah nakon presude u slučaju Baralija protiv BiH koja je omogućila održavanje izbora u Mostaru, piše BHRT.
Rezultati su, ipak, izostali.
Prošlo je točno šest mjeseci otkad su Dragan Čović i Bakir Izetbegović u Mostaru uz potpisivanje sporazuma za održavanje izbora u tom gradu potpisali i sporazum o izmjenama Izbornog zakona.
Obvezali su se na implementaciju svih odluka relevantnih sudova za uklanjanje izborne diskriminacije uz osiguranje legitimnog izbora i političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana na svim razinama.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH
Apsolutno da je realno jer to su nijanse, to je opet stvar bošnjačke politike da li su spremni prihvatiti takav model, s predstavnicima američke i europske administracije dogovorili smo dogovor hrvatskih i bošnjačkih stranaka, potom da ide u parlamentarnu proceduru, ja sam optimističan jer bojim se razmišljati što bi bila alternativa
Na sastanku 17. lipnja obećan je dogovor u sljedećih šest mjeseci. Nije se dogodilo ništa, tek jedan tajnoviti sastanak dvojca Izetbegović – Čović s veleposlanicima SAD-a i EU.
Predsjednik SDA ne dijeli Čovićev optimizam.
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA
Guši se volja većine u parlamentima upravo ovakvim odnosom i željom da se ojačaju dodatno pozicije domova naroda, guši se zrak demokracije ovakvim nastupom i doći će vrijeme ili da to dogovorimo dogovorom ili da 2022. da uklonimo te okove
Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara ponudio je modele rješenja komplicirane izborne situacije. Jedan od autora nada se kako će 2021. godina biti prijelomna za pregovore, budući da nije izborna.
Milan Sitarski, politički analitičar, IDPI Mostar
Mislim da je posljednja prilika da nam se izbori 2022. godine ne održe s rupom u Izbornom zakonu kao 2018. Da bi prva polovina 2021., eventualno početak druge polovine bio neki optimalan period u kojem bi politički akteri mogli da postignu kompromis
Neke od presuda Europskog suda za ljudska prava zahtijevaju i promjene Ustava Bosne i Hercegovine dok se neke od njih, kao i presude Ustavnog suda, mogu implementirati samo izmjenama Izbornog zakona.
Da su izmjene u planu moguće je naslutiti i iz objave američkog veleposlanstva.
Slažu se da bi sljedeća godina trebala biti ključna za reformu Izbornog zakona uz preporuke OESS-a i Skupine država protiv korupcije Vijeća Europe.
