Šest borbenih zrakoplova britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) odletjelo je u Finsku i Švedsku na zajedničku obuku, objavilo je Ministarstvo obrane.

Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da raspoređivanje, koje je došlo na zahtjev obiju nacija, naglašava predanost Ujedinjenog Kraljevstva jačanju sposobnosti kolektivne obrane.

Vježba također prati pokušaje zemalja da se pridruže NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Među zrakoplovima koji sudjeluju su i dva najsuvremenija mlažnjaka F-35. Oni provode "vrhunsku ratnu obuku" zajedno s četiri RAF-ova Typhoona, finskim F-18 Hornetima i švedskim Gripenom, rekli su britanski obrambeni dužnosnici.

Cilj vježbe je omogućiti trima zračnim snagama jačanje sposobnosti međusobne interakcije, objasnilo je Ministarstvo obrane, prenio je BBC.

Wallace je rekao da su Finska i Švedska "važni obrambeni partneri" i da bi pridruživanje NATO-u "učinilo savez jačim dok se suočavamo s novom prijetnjom u Europi".

"Ova raspoređivanja naglašavaju našu odlučnost da unaprijedimo to partnerstvo i osiguramo da naše snage mogu besprijekorno surađivati", dodao je.

Žele kupiti vlastite zrakoplove F-35

Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je da će obuka "ojačati našu sposobnost zajedničkog djelovanja kao odgovor na krizu u našem susjedstvu". Dodao je da je to osobito važno u današnjem izazovnom sigurnosnom okruženju.

RAF redovito sudjeluje u NATO-ovim misijama zračnog nadzora nad istočnom Europom, patrolirajući zračnim prostorom Rumunjske i baltičkih država Latvije, Litve i Estonije, koje su sada članice zapadnog obrambenog saveza.

Finska je nedavno objavila planove za kupnju vlastitog F-35, borbenog zrakoplova jednosjeda kojeg proizvodi američka tvrtka Lockheed Martin.

Ovo su najnapredniji i najskuplji mlažnjaci u Velikoj Britaniji. Svaki košta gotovo 100 milijuna funti, može sletjeti okomito - slično kao Harrier Jump Jet - i kombinira stealth tehnologiju izbjegavanja radara s nadzvučnom brzinom.

Vježbe su "praktična demonstracija" izjava o uzajamnom sigurnosnom jamstvu koje je Ujedinjeno Kraljevstvo potpisalo s Finskom i Švedskom u svibnju.

Snažno protivljenje Rusije

Deklaracija je uslijedila prije nego što su Finska i Švedska podnijele službene zahtjeve za članstvo u NATO-u u lipnju, što je potez koji je predstavljao veliku promjenu za dvije nacije s dugom poviješću ratne neutralnosti.

Ruska vlada se snažno protivi njihovom pridruživanju i izdala je prijetnje zbog njihovih planova da to učine. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara.

Proces je u početku naišao na prepreku kada se Turska usprotivila njihovom članstvu zbog onoga što je vidjela kao spremnost Švedske i Finske da ugoste kurdske militante. Kandidati za NATO moraju imati odobrenje svih 30 članica za ulazak.

Međutim, to je protivljenje ukinuto krajem lipnja nakon što je Turska potpisala sigurnosni sporazum koji je riješio njezinu zabrinutost na nedavnom summitu NATO-a u Madridu.

Obje zemlje Europske unije također su članice Združenih ekspedicijskih snaga pod vodstvom UK-a, koalicije od 10 država.

Jačanje granice

Finski parlament ovaj je tjedan usvojio odluku o izmjenama zakona o graničnoj straži i stanju pripravnosti, čime je omogućeno dodatno jačanje granice s Ruskom Federacijom.

Saborski zastupnici izglasali su izmjene i dopune Zakona o graničarima koji olakšavaju izgradnju jačih barijera i ograda na granici s Rusijom.

nato finska švedska