Europska unija uvodi strože standarde kad je riječ o olovu i kadmiju u hrani, u sklopu šireg plana za prevenciju raka jer olovo i kadmij su kancerogeni, piše portal HRT-a.
Najnovija istraživanja pokazuju da ne postoji prag ispod kojeg se može sa sigurnošću isključiti njihovo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje.
Visoke razine olova pronađene su u ribi, povrću i dodacima prehrani. Za cijeli niz namirnica stroža pravila kada su u pitanju maksimalno dopuštene količine kadmija i olova. Ti teški metali nalaze se u prirodi, no njihovo unošenje u organizam može nam naškoditi dugoročno.
''EU sa mnoštvom sada svojih inicijativa, zakona, ide ka tome da jedemo zdravije. Kaže se da je hrana lijek, ali ako uzmemo u njoj nešto što je otrov - dugoročno nam može biti vrlo štetna i može potencijalno uzrokovati karcinom'', rekla je za HRT zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Nova pravila stroža su za dječju hranu. Na popisu namirnica u kojima se kontrolira količina olova i kadmija. Koliko ćemo unijeti olova i kadmija ovisi i o o tome koju vrstu hranu jedemo i u kojim količinama.
''Olovo i kadmij su teški metali za koje se prema najnovijim istraživanjima ne može odrediti minimalna dopuštena koncentracija za koju možemo reći da je sigurna za zdravlje. Problem je što u hrani, recimo u žitaricama ima relativno mala količina teških metala. Ali kako naši građani konzumiraju puno žitarica, kroz godine se akumulacijom u organizmu može dovesti do rizika za razvoj karcinoma'', dodaje Biljana Borzan.
Kadmij u namirnice može migrirati iz umjetnih gnojiva, posebno u žitarice i povrće. Može se pronaći i u lignjama, školjkama, pa čak i duhanskom dimu. Povećane količine kadmija talože se u bubrezima i vremenom dolazi do oštećenja i gubljenja njihove funkcije.
Olovo u hranu dospijeva primjerice iz onečišćenog okoliša ili loše kvalitete konzervi.
Najnovija istraživanja pokazuju da ne postoji prag ispod kojeg se može sa sigurnošću isključiti njihovo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje.
Visoke razine olova pronađene su u ribi, povrću i dodacima prehrani. Za cijeli niz namirnica stroža pravila kada su u pitanju maksimalno dopuštene količine kadmija i olova. Ti teški metali nalaze se u prirodi, no njihovo unošenje u organizam može nam naškoditi dugoročno.
''EU sa mnoštvom sada svojih inicijativa, zakona, ide ka tome da jedemo zdravije. Kaže se da je hrana lijek, ali ako uzmemo u njoj nešto što je otrov - dugoročno nam može biti vrlo štetna i može potencijalno uzrokovati karcinom'', rekla je za HRT zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Nova pravila stroža su za dječju hranu. Na popisu namirnica u kojima se kontrolira količina olova i kadmija. Koliko ćemo unijeti olova i kadmija ovisi i o o tome koju vrstu hranu jedemo i u kojim količinama.
''Olovo i kadmij su teški metali za koje se prema najnovijim istraživanjima ne može odrediti minimalna dopuštena koncentracija za koju možemo reći da je sigurna za zdravlje. Problem je što u hrani, recimo u žitaricama ima relativno mala količina teških metala. Ali kako naši građani konzumiraju puno žitarica, kroz godine se akumulacijom u organizmu može dovesti do rizika za razvoj karcinoma'', dodaje Biljana Borzan.
Kadmij u namirnice može migrirati iz umjetnih gnojiva, posebno u žitarice i povrće. Može se pronaći i u lignjama, školjkama, pa čak i duhanskom dimu. Povećane količine kadmija talože se u bubrezima i vremenom dolazi do oštećenja i gubljenja njihove funkcije.
Olovo u hranu dospijeva primjerice iz onečišćenog okoliša ili loše kvalitete konzervi.