Europska unija spremna je podržati primjenu tehničkih rješenja za jačanje integriteta izbornog procesa u BiH, ali preduvjet je usvajanje strategije i akcijskog plana za poboljšanje integriteta izbornog procesa, rekao je "Nezavisnim novinama" Ferdinand Konig, glasnogovornik Ureda EU u BiH.
Naime, podsjećanja radi, u javnosti se proteklih dana nakon pisanja medija otvorila velika debata o tome bi li se međunarodna zajednica trebala uključiti i pronaći deset milijuna maraka koji su potrebni za tehničko unapređenje izbornog procesa. Željko Bakalar, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tijekom održavanja seminara Vijeća Europe o jačanju integriteta izbornog procesa i funkcioniranju SIP-a rekao je "Nezavisnim novinama" da postoji mogućnost da se neka od tehničkih rješenja, poput skenera za identifikaciju birača, usvoje i bez izmjene Izbornog zakona BiH, ali ako se nađe subjekt koji bi bio spreman platiti deset milijuna maraka za kupovinu elektronske opreme i internet uvezivanje biračkih odbora sa središnjim serverom SIP-a.
EU je najviše učinila
Konig je "Nezavisnim novinama" rekao da je upravo EU najviše učinila kako bi pomogla da izborni sustav u BiH što prije bude usklađen s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" i za jačanje povjerenja građana u izborni sistem.
Jedna od stvari koju je Ured EU u BiH uradio je, kako je istaknuo, angažiranje "Indra Soluciones Tecnologicas de lainformacion SL", španjolske kompanije s 40-godišnjim iskustvom u pružanju tehnoloških rješenja i profesionalnih usluga za upravljanje izbornim procesima u 40 različitih zemalja.
"Projekt je rezultirao nizom preporuka za jačanje institucionalnih kapaciteta SIP-a BiH u rješavanju tehničkih nedostataka izbornog procesa, uključujući moguće uvođenje tehnoloških alata. Projekt je također izradio strategiju i akcijski plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u zemlji koji još nisu usvojeni, a preduvjet su za buduću pomoć EU u toj oblasti", rekao nam je on.
Podsjetio je da su izbori usklađeni s europskim standardima uključeni u 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Europskog odbora za kandidaturu BiH za članstvo u EU.
Tehnička rješenja
Konig ističe da je tijekom proteklog izbornog ciklusa zabilježeno više neregularnosti, što je zanimljiva ocjena koja znači da je i EU svjesna problema regularnosti održavanja izbora. Zbog ovoga, kako je naglasio, EU podržava uvođenje tehničkih rješenja u izborni proces.
Inače, zanimljivo je napomenuti da je inicijalni sastanak o usvajanju strategije održan još u septembru 2019. godine, a ideja je bila da se rješenja primijene na općim izborima 2020. godine, što se nije desilo zbog nemogućnosti postizanja dogovora u parlamentu BiH, zbog čega u SIP-u i razmišljaju o tome da se izborni proces pokuša zaštititi onim tehničkim rješenjima za koje eventualno ne treba izmjena Izbornog zakona BiH. U samoj strategiji navedeno je da je planirano da projekt prezentacije različitih tehničkih rješenja za izbore bude okončan do studenog 2020. godine, ali ovo je odgođeno ne samo zbog blokade parlamenta, već i zbog izbijanja pandemije kovida. Strategija predviđa četiri glavne oblasti, od kojih se prva odnosi na efikasnost i usklađenost izbornog procesa, druga na bolje organiziranje provođenja izbora, treća na osiguranje integriteta podataka o glasovima, te četvrta na jačanje uloge i nadležnosti samog SIP-a.
Naime, u SIP-u se žale da je na njihovim leđima organizacija cijelog izbornog procesa, a veoma malo konkretnih alata s kojima mogu uticati na jačanje integriteta. Ističu da su često oslonjeni na milost i nemilost tužiteljstva da progone slučajeve izbornih manipulacija i sudova koji izborno zakonodavstvo često rastežu do krajnjih mogućnosti kako bi se potencijalni krivci potpuno oslobodili ili osudili tek na simbolične kazne. Naglašavaju i da političke stranke zloupotrebljavaju izborni proces kako bi ojačale svoju kontrolu, na primjer, stvaranjem fantomskih stranaka čiji je jedini cilj da uđu u glasačke odbore i tako utiču na brojanje glasova.
Naime, podsjećanja radi, u javnosti se proteklih dana nakon pisanja medija otvorila velika debata o tome bi li se međunarodna zajednica trebala uključiti i pronaći deset milijuna maraka koji su potrebni za tehničko unapređenje izbornog procesa. Željko Bakalar, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tijekom održavanja seminara Vijeća Europe o jačanju integriteta izbornog procesa i funkcioniranju SIP-a rekao je "Nezavisnim novinama" da postoji mogućnost da se neka od tehničkih rješenja, poput skenera za identifikaciju birača, usvoje i bez izmjene Izbornog zakona BiH, ali ako se nađe subjekt koji bi bio spreman platiti deset milijuna maraka za kupovinu elektronske opreme i internet uvezivanje biračkih odbora sa središnjim serverom SIP-a.
EU je najviše učinila
Konig je "Nezavisnim novinama" rekao da je upravo EU najviše učinila kako bi pomogla da izborni sustav u BiH što prije bude usklađen s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" i za jačanje povjerenja građana u izborni sistem.
Jedna od stvari koju je Ured EU u BiH uradio je, kako je istaknuo, angažiranje "Indra Soluciones Tecnologicas de lainformacion SL", španjolske kompanije s 40-godišnjim iskustvom u pružanju tehnoloških rješenja i profesionalnih usluga za upravljanje izbornim procesima u 40 različitih zemalja.
"Projekt je rezultirao nizom preporuka za jačanje institucionalnih kapaciteta SIP-a BiH u rješavanju tehničkih nedostataka izbornog procesa, uključujući moguće uvođenje tehnoloških alata. Projekt je također izradio strategiju i akcijski plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u zemlji koji još nisu usvojeni, a preduvjet su za buduću pomoć EU u toj oblasti", rekao nam je on.
Podsjetio je da su izbori usklađeni s europskim standardima uključeni u 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Europskog odbora za kandidaturu BiH za članstvo u EU.
Tehnička rješenja
Konig ističe da je tijekom proteklog izbornog ciklusa zabilježeno više neregularnosti, što je zanimljiva ocjena koja znači da je i EU svjesna problema regularnosti održavanja izbora. Zbog ovoga, kako je naglasio, EU podržava uvođenje tehničkih rješenja u izborni proces.
Inače, zanimljivo je napomenuti da je inicijalni sastanak o usvajanju strategije održan još u septembru 2019. godine, a ideja je bila da se rješenja primijene na općim izborima 2020. godine, što se nije desilo zbog nemogućnosti postizanja dogovora u parlamentu BiH, zbog čega u SIP-u i razmišljaju o tome da se izborni proces pokuša zaštititi onim tehničkim rješenjima za koje eventualno ne treba izmjena Izbornog zakona BiH. U samoj strategiji navedeno je da je planirano da projekt prezentacije različitih tehničkih rješenja za izbore bude okončan do studenog 2020. godine, ali ovo je odgođeno ne samo zbog blokade parlamenta, već i zbog izbijanja pandemije kovida. Strategija predviđa četiri glavne oblasti, od kojih se prva odnosi na efikasnost i usklađenost izbornog procesa, druga na bolje organiziranje provođenja izbora, treća na osiguranje integriteta podataka o glasovima, te četvrta na jačanje uloge i nadležnosti samog SIP-a.
Naime, u SIP-u se žale da je na njihovim leđima organizacija cijelog izbornog procesa, a veoma malo konkretnih alata s kojima mogu uticati na jačanje integriteta. Ističu da su često oslonjeni na milost i nemilost tužiteljstva da progone slučajeve izbornih manipulacija i sudova koji izborno zakonodavstvo često rastežu do krajnjih mogućnosti kako bi se potencijalni krivci potpuno oslobodili ili osudili tek na simbolične kazne. Naglašavaju i da političke stranke zloupotrebljavaju izborni proces kako bi ojačale svoju kontrolu, na primjer, stvaranjem fantomskih stranaka čiji je jedini cilj da uđu u glasačke odbore i tako utiču na brojanje glasova.
