Znanstvenici su analizirali piramidu nezdrave hrane kako bi otkrili koje namirnice najviše štete našem mozgu.
Novo istraživanje, koje su proveli stručnjaci s Virginia Techa, pokazalo je da su ultra-prerađeno meso i zaslađena pića najgori izbor za kognitivno zdravlje, a njihova redovita konzumacija značajno povećava rizik od demencije i Alzheimerove bolesti, piše Science Alert.
Detalji opsežne studije
Istraživači su koristili podatke iz studije "University of Michigan Health and Retirement Study" te su tijekom sedam godina, od 2014. do 2020., pratili zdravlje 4750 Amerikanaca starijih od 55 godina. Kognitivno stanje sudionika procjenjivalo se svake dvije godine kako bi se utvrdilo kako njihova prehrana utječe na funkcije mozga.
Ranije studije već su povezale ultra-prerađenu hranu (UPF) s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, anksioznost, depresiju pa čak i povećanu stopu smrtnosti. No, ovo je istraživanje otišlo korak dalje i pokušalo odgovoriti na pitanje - koje su točno namirnice najveći krivci?
Najopasnija kombinacija za mozak
Odgovor, nažalost, uključuje neke od najpopularnijih "utješnih" namirnica. Pokazalo se da su slatka pića poput gaziranih sokova i visoko prerađeno meso, poput onog na pizzi, najopasniji. Kombinacija takvih namirnica, zaključuju znanstvenici, predstavlja dvostruki udarac za mozak.
Za procjenu kognitivnog pada, znanstvenici su koristili standardne testove pamćenja, poput neposrednog i odgođenog prisjećanja, te druge zadatke kao što je brojanje unatrag. Tijekom studije, kod 1363 sudionika razvilo se kognitivno oštećenje.
Što kažu brojke?
Analiza je otkrila da su osobe koje su dnevno konzumirale samo jednu dodatnu porciju ultra-prerađenih životinjskih proizvoda imale 17 posto veći rizik od razvoja kognitivnih problema. Zaslađena pića, poput gaziranih sokova, ledenih čajeva i slatkih voćnih napitaka, bila su tek nešto manje štetna - jedna dodatna porcija dnevno povećavala je rizik za 6 posto.
Zanimljivo, studija nije pronašla značajnu vezu između ukupne konzumacije ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od kognitivnog oštećenja. Isto vrijedi i za druge kategorije poput namaza, slatkiša, slanih grickalica, proizvoda na bazi žitarica, mliječnih proizvoda ili gotovih jela.
Jednostavan put do zdravijeg mozga
Ovo istraživanje sugerira da postoji jednostavan, iako ne nužno i lak, način za zaštitu zdravlja mozga: promjena prehrane s ciljem izbjegavanja ultra-prerađenog mesa i gaziranih sokova.
"Postoje stvari koje možete promijeniti", ističe Brenda Davy, profesorica na Virginia Techu i koautorica studije. "Radi se o umjerenosti te razumnosti i uravnoteženosti u vašim prehrambenim izborima."
Problem je, međutim, raširenost takve hrane. Podaci pokazuju da je oko 65 posto namirnica i 38 posto pića koje su američka kućanstva kupila 2020. godine spadalo u kategoriju ultra-prerađene hrane, koju karakterizira visok stupanj industrijske obrade i prisutnost umjetnih boja, aroma i emulgatora. Štoviše, i mlađe generacije i starije osobe više od polovice dnevnih kalorija unose upravo iz takvih izvora.
Ključ je u vještini kuhanja
Autori studije sugeriraju da bi tečajevi kuhanja mogli biti ključna zdravstvena intervencija. Znati što jesti i kako to pripremiti može biti pola bitke u donošenju boljih prehrambenih odluka.
Kako zaključuje znanstvenik Ben Katz s Virginia Techa: "Jedno je slijediti dijetu, ali drugo je dati ljudima vještine kuhanja za pripremu te dijete." Iako statistike o nezdravoj hrani mogu djelovati zastrašujuće, barem postoji jasna i ostvariva strategija za borbu protiv kognitivnog pada.
Novo istraživanje, koje su proveli stručnjaci s Virginia Techa, pokazalo je da su ultra-prerađeno meso i zaslađena pića najgori izbor za kognitivno zdravlje, a njihova redovita konzumacija značajno povećava rizik od demencije i Alzheimerove bolesti, piše Science Alert.
Detalji opsežne studije
Istraživači su koristili podatke iz studije "University of Michigan Health and Retirement Study" te su tijekom sedam godina, od 2014. do 2020., pratili zdravlje 4750 Amerikanaca starijih od 55 godina. Kognitivno stanje sudionika procjenjivalo se svake dvije godine kako bi se utvrdilo kako njihova prehrana utječe na funkcije mozga.
Ranije studije već su povezale ultra-prerađenu hranu (UPF) s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, anksioznost, depresiju pa čak i povećanu stopu smrtnosti. No, ovo je istraživanje otišlo korak dalje i pokušalo odgovoriti na pitanje - koje su točno namirnice najveći krivci?
Najopasnija kombinacija za mozak
Odgovor, nažalost, uključuje neke od najpopularnijih "utješnih" namirnica. Pokazalo se da su slatka pića poput gaziranih sokova i visoko prerađeno meso, poput onog na pizzi, najopasniji. Kombinacija takvih namirnica, zaključuju znanstvenici, predstavlja dvostruki udarac za mozak.
Za procjenu kognitivnog pada, znanstvenici su koristili standardne testove pamćenja, poput neposrednog i odgođenog prisjećanja, te druge zadatke kao što je brojanje unatrag. Tijekom studije, kod 1363 sudionika razvilo se kognitivno oštećenje.
Što kažu brojke?
Analiza je otkrila da su osobe koje su dnevno konzumirale samo jednu dodatnu porciju ultra-prerađenih životinjskih proizvoda imale 17 posto veći rizik od razvoja kognitivnih problema. Zaslađena pića, poput gaziranih sokova, ledenih čajeva i slatkih voćnih napitaka, bila su tek nešto manje štetna - jedna dodatna porcija dnevno povećavala je rizik za 6 posto.
Zanimljivo, studija nije pronašla značajnu vezu između ukupne konzumacije ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od kognitivnog oštećenja. Isto vrijedi i za druge kategorije poput namaza, slatkiša, slanih grickalica, proizvoda na bazi žitarica, mliječnih proizvoda ili gotovih jela.
Jednostavan put do zdravijeg mozga
Ovo istraživanje sugerira da postoji jednostavan, iako ne nužno i lak, način za zaštitu zdravlja mozga: promjena prehrane s ciljem izbjegavanja ultra-prerađenog mesa i gaziranih sokova.
"Postoje stvari koje možete promijeniti", ističe Brenda Davy, profesorica na Virginia Techu i koautorica studije. "Radi se o umjerenosti te razumnosti i uravnoteženosti u vašim prehrambenim izborima."
Problem je, međutim, raširenost takve hrane. Podaci pokazuju da je oko 65 posto namirnica i 38 posto pića koje su američka kućanstva kupila 2020. godine spadalo u kategoriju ultra-prerađene hrane, koju karakterizira visok stupanj industrijske obrade i prisutnost umjetnih boja, aroma i emulgatora. Štoviše, i mlađe generacije i starije osobe više od polovice dnevnih kalorija unose upravo iz takvih izvora.
Ključ je u vještini kuhanja
Autori studije sugeriraju da bi tečajevi kuhanja mogli biti ključna zdravstvena intervencija. Znati što jesti i kako to pripremiti može biti pola bitke u donošenju boljih prehrambenih odluka.
Kako zaključuje znanstvenik Ben Katz s Virginia Techa: "Jedno je slijediti dijetu, ali drugo je dati ljudima vještine kuhanja za pripremu te dijete." Iako statistike o nezdravoj hrani mogu djelovati zastrašujuće, barem postoji jasna i ostvariva strategija za borbu protiv kognitivnog pada.
