U ranim jutarnjim satima i čelnici Europske unije su se izjasnili o situaciji u Turskoj i dali potporu demokratski izabranoj vlasti te države. Iako Europska unija ima puno primjedbi na ponašanje Erdoganove vlasti, pogotovo zbog gušenja medijskih sloboda i ljudskih prava, u ovom slučaju su dali potporu Erdoganu jer se radi o poštivanju osnovnog načela demokracije.

Kako su lideri EU trenutno u Ulan Batoru u Mongoliji gdje se održava summit ASEAN-a, od tamo je stigla i prva EU reakcija na kaos u Turskoj. U zajedničkom priopćenju predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i visoka predstavnica za europsku politiku i sigurnost Federica Mogherini pozvali su na poštivanje ustavnog poretka države.

“Turska je ključan partner Europske unije, EU u potpunosti podupire demokratski izabranu vladu, državne institucije i vladavinu prava. Pozivamo na brzi povratak ustavnog poretka. Nastavljamo pažljivo pratiti razvoj događaja i koordinirati među 28 EU država članica” kaže se u priopćenju.

Europskoj uniji najmanje što u ovom trenutku treba je kaos i nestabilnost u Turskoj. Tek je počela provedba sporazuma s tom državom o rješenju migrantske krize. Zaustavljen je val izbjeglica koji je iz Turske ulazio u Grčku, a zatim zapadno balkanskom rutom nastavljao put prema zapadu Europske unije. EU je blizu i odluke o ukidanju viza za državljane Turske, što je dio tog sporazuma, a nova poglavlja u pristupnim pregovorima Turske i EU su otvorena. Kaos koji je nastao pokušajem državnog udara sada dovodi do nove nesigurnosti u Turskoj i nepredvidljivosti budućih odnosa.

EU se boji da bi zbog tog kaosa mogao krenuti novi val izbjeglica iz Turske ili preko Turske, gdje se nalaze milijuni sirijskih izbjeglica. Neki diplomati se pribojavaju da će i Erdogan, ako sada iskoristi pokušaj puča za osvetu protiv političkih protivnika, prouzročiti unutarnji sukob zbog kojeg bi i sami turski građani mogli tražiti azil u državama zapadne Europe.

Turska je pregovore o članstvu u EU otvorila 4. listopada 2005. godine, isti dan kada i Hrvatska. Dok je Hrvatska cijeli proces dovršila prije tri godine, kada je pristupila Europskoj uniji, Turska se nije daleko odmakla. Ona dosad nije otvorila niti polovinu pregovaračkih poglavlja, a sve je više onih u EU koji sumnjaju da će ikad ući u EU. Sadašnja situacija će svakako dati povoda onima koji ne žele vidjeti Tursku kao buduću članicu. No, s druge strane, zbog svoje geostrateške važnosti Turska je Europskoj uniji ključna u suočavanju s najvećim izazovima, od migracija do borbe proitiv terorizma.

Jedan od uvjeta koje je Turska morala ispuniti da bi uopće otvorila pegovore s EU je bilo smanjenje ovlasti za vojsku u toj državi.

Vučić: Nećemo biti parking za Afganistance i Pakistance

Srbija će formirati zajedničke timove vojske i policije za zaštitu svojih granica jer neće biti "parking za Pakistance i Afganistance koje nitko u Europi ne želi", priopćio je srbijanski premijer tehničke vlade Aleksandar Vučić nakon noćašnjeg hitnog sastanka Ureda za koordiniranje službi sigurnosti, sazvanog u povodu pokušaja vojnog udara u Turskoj.

Odluku Ureda za koordiniranje službi sigurnosti službeno treba potvrditi i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, a njezina je svrha da mješoviti vojno-policijski timovi "bez podizanja zidova i ograda" štite granicu od ilegalnog ulaska migranata i krijumčarenja ljudi, bilo da su krijumčari stranci ili građani Srbije

"Bit ćemo jako oštri prema građanima Srbije koji misle da kriminalom mogu steći korist radeći protiv interesa svoje države i naroda", rekao je Vučić, naglasivši da će krijumčari biti "najstrože kažnjavani".

"Naši tužitelji i sudovi poduzimat će sve zakonske mjere da se taj kriminal zaustavi i da svima jasno pokažemo da Srbija ne može biti parking za Afganistance i Pakistance koje nitko drugi u Europi ne želi ni vidjeti, a kamoli primiti", rekao je Vučić novinarima.

U prihvatnim centrima u Srbiji mogu ostati samo oni koji zatraže azil, naglasio je Vučić i iznio podatke da je od jutros u sedam sati na teritoriju Srbije registrirano 2.699 osoba, od kojih je  više od 85 posto iz Afganistana i Pakistana, te vrlo malo izbjeglica iz Sirije.

Vučić kaže da je odluka reagiranje na "složenu sigurnosnu situaciju u okruženju, ali i situaciju koja se nameće zbog ponašanja susjeda prema migrantima", naglasivši kako je "Srbija od početka krize vodila vrlo odgovornu i ozbiljnu politiku", pokazujući "punu solidarnnost i humano lice Srbije".

"Jedna smo od rijetkih zemalja koja nijednog trenutka nije pokušavala  podići ograde. Srbija to neće činiti ni ubuduće", poručio je srbijanski premijer Vučić.

Jutarnji list