Turska je rasporedila napredni radarski avion AWACS u Litvu, što označava jačanje obrane NATO-a u baltičkoj regiji nakon ruskih kršenja zračnog prostora.
Kako od anonimnih turskih dužnosnika doznaje Bloomberg, Turska je u ponedjeljak poslala jedan avion za zračno upozoravanje i kontrolu (AWACS), sposoban otkrivati niskoleteće bespilotne letjelice i druge objekte koje zemaljski radari ne mogu detektirati.
Jedan avion AWACS vrijedi otprilike između 173 do 288 milijuna eura, ovisno o modelu i opremi. Na primjer, ruski Beriev A-50 (AWACS) vrijedi više od 288 milijuna eura, dok američki i zapadni zrakoplovi AWACS, poput Boeing E-3A Sentry, vrijede oko 173 milijuna eura.
Misija bi trebala završiti danas, rekli su te dodali da misija nije javna.
Privremeno raspoređivanje izraz je solidarnosti s drugim članicama NATO saveza, kažu izvori. Tursko Ministarstvo obrane nije željelo komentirati.
Koordinirani odgovor na upade ruske avijacije
Ovaj potez dolazi dok članice NATO-a pokušavaju koordinirati odgovor na upade ruskih zrakoplova i dronova u njihov zračni prostor, s partnerima koji se međusobno javno proturječe.
Njemačka je u utorak navečer upozorila na rizike obaranja ruskih zrakoplova, dok je američki predsjednik Donald Trump gotovo istovremeno pokazao spremnost za agresivniji stav, koji podržavaju Poljska i baltičke države.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, u jučerašnjoj izjavi za France 24 iz New Yorka, rekao je da NATO treba "pojačati stupanj" u slučaju "novih ruskih provokacija", ali je istaknuo da ne bi trebalo ići tako daleko da se obaraju zrakoplovi.
12 minuta u estonskom zračnom prostoru
Estonija je ovaj tjedan zatražila hitne sastanke u NATO-u i Vijeću sigurnosti UN-a nakon što su tri ruska borbena zrakoplova u petak provela 12 minuta u estonskom zračnom prostoru. Incident se dogodio samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi prekršili zračni prostor Poljske i Rumunjske.
U srpnju su vojni dronovi iz Bjelorusije prešli i u litavski zračni prostor.
Kao odgovor na ove upade, Italija je najavila produljenje ostanka svoje postrojbe protuzračne obrane u Estoniji. Švedska i Poljska pokreću vojne vježbe pod imenom Gotland Sentry kako bi ojačale obranu strateškog otoka u Baltičkom moru.
Ruski vojni zrakoplovi poput helikoptera i transportnih aviona povremeno su tijekom godina znali zalutati u zračni prostor članica NATO-a. Vojni stručnjaci takve upade vide kao simbolički pokazatelj nepoštivanja NATO granica, a u slučaju bivših sovjetskih država kao što su Litva, Latvija i Estonija, kao signal da Moskva ne smatra te zemlje neovisnim državama.
Takvi su incidenti postali češći otkako je Rusija u veljači 2022. započela punu invaziju na Ukrajinu.
Kako od anonimnih turskih dužnosnika doznaje Bloomberg, Turska je u ponedjeljak poslala jedan avion za zračno upozoravanje i kontrolu (AWACS), sposoban otkrivati niskoleteće bespilotne letjelice i druge objekte koje zemaljski radari ne mogu detektirati.
Jedan avion AWACS vrijedi otprilike između 173 do 288 milijuna eura, ovisno o modelu i opremi. Na primjer, ruski Beriev A-50 (AWACS) vrijedi više od 288 milijuna eura, dok američki i zapadni zrakoplovi AWACS, poput Boeing E-3A Sentry, vrijede oko 173 milijuna eura.
Misija bi trebala završiti danas, rekli su te dodali da misija nije javna.
Privremeno raspoređivanje izraz je solidarnosti s drugim članicama NATO saveza, kažu izvori. Tursko Ministarstvo obrane nije željelo komentirati.
BREAKING - According to Bloomberg, Turkey has deployed an advanced AWACS radar plane to Lithuania, signaling NATO is stepping up defenses in the Baltic region after Russian violations of its airspace.
— NSTRIKE (@NSTRIKE1231) September 24, 2025
See the latest updates with us: @NSTRIKE1231 pic.twitter.com/G4naHOg5WX
Koordinirani odgovor na upade ruske avijacije
Ovaj potez dolazi dok članice NATO-a pokušavaju koordinirati odgovor na upade ruskih zrakoplova i dronova u njihov zračni prostor, s partnerima koji se međusobno javno proturječe.
Njemačka je u utorak navečer upozorila na rizike obaranja ruskih zrakoplova, dok je američki predsjednik Donald Trump gotovo istovremeno pokazao spremnost za agresivniji stav, koji podržavaju Poljska i baltičke države.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, u jučerašnjoj izjavi za France 24 iz New Yorka, rekao je da NATO treba "pojačati stupanj" u slučaju "novih ruskih provokacija", ali je istaknuo da ne bi trebalo ići tako daleko da se obaraju zrakoplovi.
12 minuta u estonskom zračnom prostoru
Estonija je ovaj tjedan zatražila hitne sastanke u NATO-u i Vijeću sigurnosti UN-a nakon što su tri ruska borbena zrakoplova u petak provela 12 minuta u estonskom zračnom prostoru. Incident se dogodio samo nekoliko tjedana nakon što su ruski dronovi prekršili zračni prostor Poljske i Rumunjske.
U srpnju su vojni dronovi iz Bjelorusije prešli i u litavski zračni prostor.
Kao odgovor na ove upade, Italija je najavila produljenje ostanka svoje postrojbe protuzračne obrane u Estoniji. Švedska i Poljska pokreću vojne vježbe pod imenom Gotland Sentry kako bi ojačale obranu strateškog otoka u Baltičkom moru.
Ruski vojni zrakoplovi poput helikoptera i transportnih aviona povremeno su tijekom godina znali zalutati u zračni prostor članica NATO-a. Vojni stručnjaci takve upade vide kao simbolički pokazatelj nepoštivanja NATO granica, a u slučaju bivših sovjetskih država kao što su Litva, Latvija i Estonija, kao signal da Moskva ne smatra te zemlje neovisnim državama.
Takvi su incidenti postali češći otkako je Rusija u veljači 2022. započela punu invaziju na Ukrajinu.