Predstavnici kompanija “Kraš”, “Agrokor”, “Adris”, “Podravka”, “Frank”, “Vindija”, “Zvečevo”, “Dukat”, “Badel 1862″, “Gavrilović”, “Pivac”, “Atlantik” i “Granolio” potvrdili su da traže pomoć od hrvatske države, jer će se izlaskom iz CEFTA-e, zone slobodne trgovine, i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju – situacija na tržištu promijeniti, piše srbijanski Dnevnik. “Izlaskom iz CEFTA-e carinske stope na cigarete proizvedene u Hrvatskoj koje se izvoze u Srbiju promijenit će se, primjerice, sa 15 na 57 posto. To znatno otežava naše uvjete poslovanja i mi smo u tom smislu upozorili mjerodavne institucije u Hrvatskoj. Naša kompanija nije donijela odluku o preseljenju, i u tom smislu prerano je govoriti o tome”, izjavio je nedavno Predrag Grubić iz Adris grupe. S druge strane, generalni direktor“Badela 1862″ Srđan Oreb tvrdi da otvaranje pogona van Hrvatske nije toliko izvjesno, jer su to velike investicije, ali dodaje da svaka kompanija ima svoju politiku. Na mogućnost preseljenja hrvatskih tvrtki u Srbiju ukazao je i Željko Kuprešak, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji, koji je prilikom nedavne posjete 15 poduzetnika iz Hrvatske zainteresiranih za ulaganja u Vršac naglasio da se nakon ulaska Hrvatske u EU mogu očekivati veća ulaganja hrvatskih kompanija u Srbiji. Neki srbijanski ekonomisti procjenjuju kako će se u iduće dvije do tri godine neke hrvatske kompanije ipak odlučiti na preseljenje proizvodnje u Srbiju. “Takav scenarij je realan zato što je prosječna plaća u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj oko 630 eura, dok je u Srbiji gotovo upola manja. Pri preseljenju proizvodnje u Srbiju na 1.000 radnika godišnja ušteda je nešto manje od 4 milijuna eura”, ističe ekonomist Miroslav Zdravković za Dnevnik i dodaje kako će Srbija imati veće koristi od članstva Hrvatske u EU nego od svog statusa kandidata.