Čelnici Europske unije užurbano pokušavaju postići dogovor o budućnosti Grenlanda koji bi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu omogućio da proglasi pobjedu, ali bez uništenja saveza koji je temelj europske sigurnosti. Vlade članica EU smatraju da bi vojna konfrontacija bila katastrofalna za NATO i vide pregovaračko rješenje kao jedinu opciju.
Kako su za POLITICO izjavila tri diplomata i jedan dužnosnik EU-a, čelnici bloka snažno naginju pomirenju umjesto konfrontaciji, razmatrajući prijedloge od jačanja arktičke sigurnosti putem NATO-a do davanja ustupaka SAD-u u vezi s vađenjem minerala.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom kako su "na kraju uvijek došli do zajedničkog zaključka" s Washingtonom, dodavši da su njihovi razgovori o arktičkom teritoriju bili "ohrabrujući". Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je nadu da će se "obostrano prihvatljivo rješenje" pronaći unutar NATO-a.
Ministri vanjskih poslova Grenlanda i Danske sastat će se danas u Bijeloj kući s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i Rubiom. Prema riječima drugog diplomata EU-a upoznatog s planovima, nadaju se "iskrenom razgovoru s administracijom".
Umijeće dogovora
Na pitanje o mogućem ishodu, prvi diplomat EU-a rekao je da bi to mogao biti dogovor koji bi Trumpu osigurao pobjedu koju može "prodati" kod kuće. To bi, primjerice, uključivalo prisiljavanje europskih zemalja na veća ulaganja u arktičku sigurnost, kao i obećanje da bi SAD mogao profitirati od mineralnog bogatstva Grenlanda.
Trump prvenstveno traži pobjedu u vezi s Grenlandom, rekao je diplomat. "Ako se arktička sigurnost pametno preoblikuje, uključe kritični minerali, i sve to lijepo upakira, postoji šansa da se Trump pridruži. Prošla iskustva - poput onog kada su saveznici iz EU-a obećali potrošiti 5 posto BDP-a na obranu - pokazala su da se stvari uvijek tako odvijaju".
Što se tiče obrane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte postavio je temelje za dogovor kada je u ponedjeljak izjavio da članice saveza razgovaraju o načinima jačanja arktičke sigurnosti. Iako oblik "sljedećih koraka" koje je Rutte najavio tek treba definirati, povećana ulaganja europskih članica NATO-a jedna su od mogućnosti koja bi odgovarala Trumpovoj želji da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Kad je riječ o vađenju minerala, detalji su nejasniji. Ipak, dogovor koji SAD-u jamči udio u dobiti od vađenja kritičnih sirovina jedna je od opcija, rekao je dužnosnik EU-a. Ako su Trumpov stvarni cilj minerali, diplomati ističu da su Danci godinama nudili SAD-u priliku za ulaganje, što su američki dužnosnici odbijali. Ako je pak Trumpov pritisak motiviran Kinom i Rusijom, mogao bi jednostavno zatražiti od Kopenhagena da poveća prisutnost američkih trupa na otoku, dodaju.
Treći diplomat EU-a postavio je pitanje je li Trumpov stvarni cilj ući u povijesne knjige. Trumpov slogan Make America Great Again "postao je geografski koncept; on želi ući u povijest kao čovjek koji je Ameriku učinio 'većom' - u geografskom smislu", rekao je.
Očuvanje NATO-a
Iznad svega, vlade pokušavaju izbjeći vojni sukob, složni su tri diplomata i dužnosnik EU-a. Upozorili su da bi izravna američka intervencija na Grenlandu - teritoriju članice EU-a i NATO-a - praktički značila kraj poslijeratnog sigurnosnog poretka.
"Bila bi to situacija bez presedana u povijesti NATO-a i bilo kojeg obrambenog saveza", rekao je u utorak njemački ministar obrane Boris Pistorius, dodajući da Berlin razgovara s Kopenhagenom o opcijama koje Europa ima na raspolaganju ako SAD pokrene preuzimanje.
Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius i danska premijerka Mette Fredriksen izjavili su da bi vojna intervencija značila kraj NATO-a. "Sve bi stalo", rekla je Fredriksen. "Nijedna odredba u osnivačkom ugovoru saveza iz 1949. ne predviđa napad jednog NATO saveznika na drugog", rekao je diplomat NATO-a, koji je želio ostati anoniman. To bi značilo "kraj saveza", dodao je.
Trump je izjavio kako bi SAD "mogao imati izbor" između ostvarenja svoje ambicije da preuzme kontrolu nad Grenlandom i očuvanja saveza. Očuvanje NATO-a ostaje glavni prioritet bloka, rekao je prvi diplomat EU-a. Iako su dužnosnici i privatno i javno odlučno odbacili ideju da bi Europa mogla "prepustiti" Grenland SAD-u, ti komentari naglašavaju koliko su vlade očajne u namjeri da izbjegnu izravan sukob s Washingtonom.
"Ovo je ozbiljno - i Europa je uplašena", rekao je četvrti diplomat EU-a uključen u rasprave. Peti je diplomat opisao trenutak kao "seizmičan", jer signalizira da je SAD spreman raskinuti stogodišnje čvrste odnose.
Još uvijek u šoku
Iako su europski čelnici uglavnom složni da je vojni sukob nezamisliv, postizanje pregovaračkog rješenja pokazalo se težim. Sve do američkog vojnog napada na Venezuelu 3. siječnja i Trumpovih novih tvrdnji da SAD treba "imati" Grenland, Europljani očito nisu radili na planu zaštite otoka od Trumpa - jer bi to moglo prijetnju učiniti stvarnom.
"To je nešto što smo predviđali kao potencijalni rizik, ali nešto po čemu možemo učiniti vrlo malo", rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog obrambenog koledža.
"Ideja je bila da što se više usredotočimo na ovo i što više pripremamo otpor, to ćemo vjerojatnije učiniti da se to dogodi. Stoga je postojala tjeskoba da bismo planiranjem američke invazije mogli slučajno potaknuti veći interes za to i, znate, nekako eskalirati", objasnio je Crosbie.
Problem je, međutim, u tome što je Europa, nakon što je šest godina marljivo izbjegavala izradu plana za odgovor na Trumpove prijetnje, ostala bez njega. Europljani se sada suočavaju s pitanjem što imaju u svom "alatu" za odgovor Washingtonu, rekao je bivši danski zastupnik upoznat s raspravama. "Uobičajena pravila više ne vrijede."
Dužnosnici ovo smatraju najvećim izazovom za Europu od Drugog svjetskog rata i nisu sigurni što učiniti. "Znamo kako bismo reagirali da se Rusija počela ovako ponašati", rekao je četvrti diplomat. Ali sa SAD-om, "ovo jednostavno nije nešto na što smo navikli".
Kako su za POLITICO izjavila tri diplomata i jedan dužnosnik EU-a, čelnici bloka snažno naginju pomirenju umjesto konfrontaciji, razmatrajući prijedloge od jačanja arktičke sigurnosti putem NATO-a do davanja ustupaka SAD-u u vezi s vađenjem minerala.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom kako su "na kraju uvijek došli do zajedničkog zaključka" s Washingtonom, dodavši da su njihovi razgovori o arktičkom teritoriju bili "ohrabrujući". Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je nadu da će se "obostrano prihvatljivo rješenje" pronaći unutar NATO-a.
Ministri vanjskih poslova Grenlanda i Danske sastat će se danas u Bijeloj kući s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i Rubiom. Prema riječima drugog diplomata EU-a upoznatog s planovima, nadaju se "iskrenom razgovoru s administracijom".
Umijeće dogovora
Na pitanje o mogućem ishodu, prvi diplomat EU-a rekao je da bi to mogao biti dogovor koji bi Trumpu osigurao pobjedu koju može "prodati" kod kuće. To bi, primjerice, uključivalo prisiljavanje europskih zemalja na veća ulaganja u arktičku sigurnost, kao i obećanje da bi SAD mogao profitirati od mineralnog bogatstva Grenlanda.
Trump prvenstveno traži pobjedu u vezi s Grenlandom, rekao je diplomat. "Ako se arktička sigurnost pametno preoblikuje, uključe kritični minerali, i sve to lijepo upakira, postoji šansa da se Trump pridruži. Prošla iskustva - poput onog kada su saveznici iz EU-a obećali potrošiti 5 posto BDP-a na obranu - pokazala su da se stvari uvijek tako odvijaju".
Što se tiče obrane, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte postavio je temelje za dogovor kada je u ponedjeljak izjavio da članice saveza razgovaraju o načinima jačanja arktičke sigurnosti. Iako oblik "sljedećih koraka" koje je Rutte najavio tek treba definirati, povećana ulaganja europskih članica NATO-a jedna su od mogućnosti koja bi odgovarala Trumpovoj želji da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Kad je riječ o vađenju minerala, detalji su nejasniji. Ipak, dogovor koji SAD-u jamči udio u dobiti od vađenja kritičnih sirovina jedna je od opcija, rekao je dužnosnik EU-a. Ako su Trumpov stvarni cilj minerali, diplomati ističu da su Danci godinama nudili SAD-u priliku za ulaganje, što su američki dužnosnici odbijali. Ako je pak Trumpov pritisak motiviran Kinom i Rusijom, mogao bi jednostavno zatražiti od Kopenhagena da poveća prisutnost američkih trupa na otoku, dodaju.
Treći diplomat EU-a postavio je pitanje je li Trumpov stvarni cilj ući u povijesne knjige. Trumpov slogan Make America Great Again "postao je geografski koncept; on želi ući u povijest kao čovjek koji je Ameriku učinio 'većom' - u geografskom smislu", rekao je.
Očuvanje NATO-a
Iznad svega, vlade pokušavaju izbjeći vojni sukob, složni su tri diplomata i dužnosnik EU-a. Upozorili su da bi izravna američka intervencija na Grenlandu - teritoriju članice EU-a i NATO-a - praktički značila kraj poslijeratnog sigurnosnog poretka.
"Bila bi to situacija bez presedana u povijesti NATO-a i bilo kojeg obrambenog saveza", rekao je u utorak njemački ministar obrane Boris Pistorius, dodajući da Berlin razgovara s Kopenhagenom o opcijama koje Europa ima na raspolaganju ako SAD pokrene preuzimanje.
Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius i danska premijerka Mette Fredriksen izjavili su da bi vojna intervencija značila kraj NATO-a. "Sve bi stalo", rekla je Fredriksen. "Nijedna odredba u osnivačkom ugovoru saveza iz 1949. ne predviđa napad jednog NATO saveznika na drugog", rekao je diplomat NATO-a, koji je želio ostati anoniman. To bi značilo "kraj saveza", dodao je.
Trump je izjavio kako bi SAD "mogao imati izbor" između ostvarenja svoje ambicije da preuzme kontrolu nad Grenlandom i očuvanja saveza. Očuvanje NATO-a ostaje glavni prioritet bloka, rekao je prvi diplomat EU-a. Iako su dužnosnici i privatno i javno odlučno odbacili ideju da bi Europa mogla "prepustiti" Grenland SAD-u, ti komentari naglašavaju koliko su vlade očajne u namjeri da izbjegnu izravan sukob s Washingtonom.
"Ovo je ozbiljno - i Europa je uplašena", rekao je četvrti diplomat EU-a uključen u rasprave. Peti je diplomat opisao trenutak kao "seizmičan", jer signalizira da je SAD spreman raskinuti stogodišnje čvrste odnose.
Još uvijek u šoku
Iako su europski čelnici uglavnom složni da je vojni sukob nezamisliv, postizanje pregovaračkog rješenja pokazalo se težim. Sve do američkog vojnog napada na Venezuelu 3. siječnja i Trumpovih novih tvrdnji da SAD treba "imati" Grenland, Europljani očito nisu radili na planu zaštite otoka od Trumpa - jer bi to moglo prijetnju učiniti stvarnom.
"To je nešto što smo predviđali kao potencijalni rizik, ali nešto po čemu možemo učiniti vrlo malo", rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog obrambenog koledža.
"Ideja je bila da što se više usredotočimo na ovo i što više pripremamo otpor, to ćemo vjerojatnije učiniti da se to dogodi. Stoga je postojala tjeskoba da bismo planiranjem američke invazije mogli slučajno potaknuti veći interes za to i, znate, nekako eskalirati", objasnio je Crosbie.
Problem je, međutim, u tome što je Europa, nakon što je šest godina marljivo izbjegavala izradu plana za odgovor na Trumpove prijetnje, ostala bez njega. Europljani se sada suočavaju s pitanjem što imaju u svom "alatu" za odgovor Washingtonu, rekao je bivši danski zastupnik upoznat s raspravama. "Uobičajena pravila više ne vrijede."
Dužnosnici ovo smatraju najvećim izazovom za Europu od Drugog svjetskog rata i nisu sigurni što učiniti. "Znamo kako bismo reagirali da se Rusija počela ovako ponašati", rekao je četvrti diplomat. Ali sa SAD-om, "ovo jednostavno nije nešto na što smo navikli".
