Dijaspora je prošle godine u Bosnu i Hercegovinu poslala 2,51 milijardu KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH iz Godišnjeg izvještaja za 2017. godinu.
"U 2017. godini doznake iz inozemstva iznose 2,51 milijardu KM te je u odnosu na prethodnu godinu registrirano povećanje priliva i to za 170,5 milijuna KM (7,2 posto)", navodi se u Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2017. godinu.
Centralna banka BiH navodi da je priljev po osnovu doznaka tek u ovoj godini dosegao nivo iz 2007. godine, odnosno nivo koji je bio zabilježen prije financijske krize.
"Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priljev radničkih doznaka je osnovni uzrok povećanja priljeva po ovom osnovu. Mirovine, kao drugi najznačajniji priljev na računu sekundarnog dohotka, iznose 1,17 milijardi KM te je priljev i po ovom osnovu povećan za 7,2 posto. Dakle, iako imamo značajan trgovinski deficit, suficit na računu dohodaka i usluga pokriva 80 posto robnog deficita", piše u Izvještaju.
Od 1998. godine najveća doznaka je bila 2007. godine kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a odmah nakon toga je 2008. godine u našu zemlju stiglo 2,5 milijardi KM iz inozemstva.
Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. godine i to 1,966 milijardi KM, a 2004. godine blizu 2,3 milijardi KM. Od 1998. godine do 2003. godine na godišnjem nivou u našu zemlju stizalo je blizu 2 milijarde KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi (personalni i ostali transferi) iz inozemstva za 2016. godinu iznosili su 3,578 milijardi KM.
Od tog iznosa, na personalne transfere (novčane doznake iz inozemstva) odnosilo se 2,438 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i mirovine iz inozemstva, 1,139 milijardi KM.
"U 2017. godini doznake iz inozemstva iznose 2,51 milijardu KM te je u odnosu na prethodnu godinu registrirano povećanje priliva i to za 170,5 milijuna KM (7,2 posto)", navodi se u Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2017. godinu.
Centralna banka BiH navodi da je priljev po osnovu doznaka tek u ovoj godini dosegao nivo iz 2007. godine, odnosno nivo koji je bio zabilježen prije financijske krize.
"Oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priljev radničkih doznaka je osnovni uzrok povećanja priljeva po ovom osnovu. Mirovine, kao drugi najznačajniji priljev na računu sekundarnog dohotka, iznose 1,17 milijardi KM te je priljev i po ovom osnovu povećan za 7,2 posto. Dakle, iako imamo značajan trgovinski deficit, suficit na računu dohodaka i usluga pokriva 80 posto robnog deficita", piše u Izvještaju.
Od 1998. godine najveća doznaka je bila 2007. godine kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a odmah nakon toga je 2008. godine u našu zemlju stiglo 2,5 milijardi KM iz inozemstva.
Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. godine i to 1,966 milijardi KM, a 2004. godine blizu 2,3 milijardi KM. Od 1998. godine do 2003. godine na godišnjem nivou u našu zemlju stizalo je blizu 2 milijarde KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi (personalni i ostali transferi) iz inozemstva za 2016. godinu iznosili su 3,578 milijardi KM.
Od tog iznosa, na personalne transfere (novčane doznake iz inozemstva) odnosilo se 2,438 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i mirovine iz inozemstva, 1,139 milijardi KM.
