Nakon niza bilateralnih susreta čelnika vodeće hrvatske i bošnjačke stranke Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića te njihovih pojedinačnih razgovora s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom i voditeljem Izaslanstva EU-a Johannom Sattlerom, uslijedit će i zajednički sastanak svih ovih aktera, piše Večernji list BiH.
O čemu će se razgovarati
Kako doznaje Večernjak, Čović i Izetbegović, uz najbliže stranačke suradnike, sastat će se s Nelsonom i Sattlerom u četvrtak. Ovaj sastanak zapravo je već ranije najavljen i potpuno je očekivan. Glavna tema novog kruga razgovora bit će reforma izbornog zakonodavstva.
Europska unija, pa i SAD, podržava što brži ulazak u ovaj proces, a to je intencija i hrvatske strane, koja ne želi dočekati još jednu izbornu godinu uz postojeća rješenja koja omogućavaju majorizaciju Hrvata. S druge strane, bošnjačke stranke, pa i SDA, nerado ulaze u ovaj proces iako su svjesne da je neminovan. U toj situaciji pokušat će nametnuti i neke druge, za njih, važnije političke procese.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prošlog je tjedna najavio da će, prije otpočinjanja novog kruga razgovora, veleposlanicima Nelsonu i Stattleru predati prijedloge hrvatske strane za izmjene Izbornog zakona kako bi oni bili potpuno upoznati što Hrvati predlažu kao konkretna rješenja i zbog čega. Još ranije su ti prijedlozi prezentirani bošnjačkoj strani, odnosno SDA i Bakiru Izetbegoviću.
Upravo na sastanku u četvrtak će se, kako doznajemo, razgovarati o konkretnim prijedlozima i rješenjima koja bi trebalo uputiti u parlamentarnu proceduru. Politički trenutak za početak pregovora, po nekima, nije dobar jer se lokalni izbori u nekoliko općina i gradova ponavljaju, a mnogo je kontroverzi i oko provedbe izbora u Gradu Mostaru, pa i oko uspostave lokalne vlasti. Dan prije najavljenog sastanka u Mostaru bi trebala biti nastavljena sjednica Gradskog vijeća na kojoj se očekuje izbor gradonačelnika.
To podiže političke tenzije, ali jednako tako svi ovi problemi pokazuju koliko je zapravo nužno žurno pristupiti reformi Izbornog zakona. Svjesni su toga i ključni akteri u međunarodnoj zajednici pa su se odmah nakon ulaska u neizbornu 2021. godinu okrenuli intenziviranju komunikacije s domaćim političarima i poticanju konkretnih pregovora. Europski put i dugoročna stabilnost BiH nemogući su bez izborne reforme jer je postojeći Izborni zakon kompromitiran praksom iz ranijih godina, ali i sudskim presudama kojima su pojedine odredbe tog zakona stavljene izvan snage. S bošnjačke strane će, sasvim izvjesno, biti inzistiranja da se u reformu Izbornog zakona ugrade i neka druga rješenja koja se ne tiču legitimnog nacionalnog predstavljanja.
Uostalom, teško je vjerovati da će SDA pristati na rješenje koje ne bi uključivalo potporu nekih drugih bošnjačkih stranaka, a kako eventualni dogovor s HDZ-om ne bi bio u bošnjačkoj javnosti spinovan kao “nacionalna izdaja Bosne i Bošnjaka”. Zato je uloga međunarodnih posrednika iznimno važna, jer svojim autoritetom mogu spriječiti ovakve spinove, kakvih će u Sarajevu sigurno biti.
Zajedničke točke
Red poteza u izbornoj reformi vrlo je jednostavan i jasan. Prvi korak svakako je nalaženje zajedničkih točaka u stavovima i prijedlozima koje iznose obje strane. Potom bi trebalo uslijediti njihovo definiranje kroz konkretne zakonske prijedloge, dok treća faza uključuje slanje dokumenta u parlamentarnu proceduru i osiguranje potpore drugih stranaka za usvajanje reformiranog Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Cijeli ovaj proces trebalo bi okončati u idućih nekoliko mjeseci kako bi usvojeni zakon stupio na snagu prije ulaska u novu izbornu godinu.
O čemu će se razgovarati
Kako doznaje Večernjak, Čović i Izetbegović, uz najbliže stranačke suradnike, sastat će se s Nelsonom i Sattlerom u četvrtak. Ovaj sastanak zapravo je već ranije najavljen i potpuno je očekivan. Glavna tema novog kruga razgovora bit će reforma izbornog zakonodavstva.
Europska unija, pa i SAD, podržava što brži ulazak u ovaj proces, a to je intencija i hrvatske strane, koja ne želi dočekati još jednu izbornu godinu uz postojeća rješenja koja omogućavaju majorizaciju Hrvata. S druge strane, bošnjačke stranke, pa i SDA, nerado ulaze u ovaj proces iako su svjesne da je neminovan. U toj situaciji pokušat će nametnuti i neke druge, za njih, važnije političke procese.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prošlog je tjedna najavio da će, prije otpočinjanja novog kruga razgovora, veleposlanicima Nelsonu i Stattleru predati prijedloge hrvatske strane za izmjene Izbornog zakona kako bi oni bili potpuno upoznati što Hrvati predlažu kao konkretna rješenja i zbog čega. Još ranije su ti prijedlozi prezentirani bošnjačkoj strani, odnosno SDA i Bakiru Izetbegoviću.
Upravo na sastanku u četvrtak će se, kako doznajemo, razgovarati o konkretnim prijedlozima i rješenjima koja bi trebalo uputiti u parlamentarnu proceduru. Politički trenutak za početak pregovora, po nekima, nije dobar jer se lokalni izbori u nekoliko općina i gradova ponavljaju, a mnogo je kontroverzi i oko provedbe izbora u Gradu Mostaru, pa i oko uspostave lokalne vlasti. Dan prije najavljenog sastanka u Mostaru bi trebala biti nastavljena sjednica Gradskog vijeća na kojoj se očekuje izbor gradonačelnika.
To podiže političke tenzije, ali jednako tako svi ovi problemi pokazuju koliko je zapravo nužno žurno pristupiti reformi Izbornog zakona. Svjesni su toga i ključni akteri u međunarodnoj zajednici pa su se odmah nakon ulaska u neizbornu 2021. godinu okrenuli intenziviranju komunikacije s domaćim političarima i poticanju konkretnih pregovora. Europski put i dugoročna stabilnost BiH nemogući su bez izborne reforme jer je postojeći Izborni zakon kompromitiran praksom iz ranijih godina, ali i sudskim presudama kojima su pojedine odredbe tog zakona stavljene izvan snage. S bošnjačke strane će, sasvim izvjesno, biti inzistiranja da se u reformu Izbornog zakona ugrade i neka druga rješenja koja se ne tiču legitimnog nacionalnog predstavljanja.
Uostalom, teško je vjerovati da će SDA pristati na rješenje koje ne bi uključivalo potporu nekih drugih bošnjačkih stranaka, a kako eventualni dogovor s HDZ-om ne bi bio u bošnjačkoj javnosti spinovan kao “nacionalna izdaja Bosne i Bošnjaka”. Zato je uloga međunarodnih posrednika iznimno važna, jer svojim autoritetom mogu spriječiti ovakve spinove, kakvih će u Sarajevu sigurno biti.
Zajedničke točke
Red poteza u izbornoj reformi vrlo je jednostavan i jasan. Prvi korak svakako je nalaženje zajedničkih točaka u stavovima i prijedlozima koje iznose obje strane. Potom bi trebalo uslijediti njihovo definiranje kroz konkretne zakonske prijedloge, dok treća faza uključuje slanje dokumenta u parlamentarnu proceduru i osiguranje potpore drugih stranaka za usvajanje reformiranog Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Cijeli ovaj proces trebalo bi okončati u idućih nekoliko mjeseci kako bi usvojeni zakon stupio na snagu prije ulaska u novu izbornu godinu.
