Dan je planeta Zemlje koji se ove godine obilježava pod sloganom "Planet vs. Plastika", kako bi se potaknulo smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta te reducirala proizvodnja svih vrsta plastike za 60 posto do 2040., a udruge od buduće vlade traže rješenja.
Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom. Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada; mikroplastika i u stijenama
Upozoravaju da mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima, a više je pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Sitni dijelovi plastike šire se po okolišu, pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu, a pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.
Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu, 80 posto potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje, ističu u Ministarstvu.
Upozoravaju i da se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi od fosilnih goriva ili izvornih sirovina te se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040.
U Ministarstvu kažu i kako su globalno stope recikliranja plastike i dalje niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži se na odlagališta.
Greenpeace: Nužno ulaganje u domaće OIE
I Greenpeace Hrvatska upozorava da je onečišćenje plastikom postalo globalna kriza čije rješavanje zahtijeva koordinaciju na svjetskoj razini. Pregovori za Globalni sporazum o plastici trebali bi biti zaključeni do kraja ove godine, a čvrst globalni sporazum spriječit će vađenje nafte i plina iz zemlje za proizvodnju plastike, zaustaviti velike zagađivače te omogućiti čišći i sigurniji planet. Od hrvatskih čelnika očekuju da kroz nacionalne zakone pokažu da su spremni uhvatiti se ukoštac s najezdom plastike.
Greenpeace Hrvatska upozorava i na klimatsku krizu koja uzima maha, a glavni uzročnik je spaljivanje ugljena, nafte i plina.
"Stoga energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti nema alternativu. Nužno je maksimalno ulaganje u domaće, obnovljive izvore energije, pogotovo u energiju sunca koje imamo u izobilju, a ne koristimo ni izbliza dovoljno. Domaći obnovljivi izvori znače sigurnost u opskrbi energijom, čišći okoliš, zdravije stanovnike, više zelenih poslova i doprinos ublažavanju klimatskih promjena", poručuje Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Zelena akcija: Proširenje LNG-a i gradnja HES Kosinj promašene su
I Zelena akcija od buduće vlade očekuje odlučno suočavanje s krizama i rad na pravim rješenjima, "umjesto nastavak poslovanja po starome i ignoriranja problema", a jedan od prvih poteza koji će zrcaliti stav prema okolišu jest da resor zaštite prirode i okoliša bude nadređen ostalim sektorima, a ne podređen gospodarstvu, poručuje predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
"Odluke poput proširenja LNG terminala, gradnje HES Kosinj i zatvaranja Plomina 2 tek 2033., promašene su strategije u trenutku u kojem nas Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da već svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća", kaže Sivka te ističe da je potrebno hitno ulaganje u lokalne obnovljive izvore energije, javni prijevoz, mjere energetske učinkovitosti, stvaranje energetskih zajednica te općenito širu promjenu navika koje osiguravaju kvalitetu života, a ne prelaze planetarne granice.
WWF sadi tisuću voćaka
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Dan planeta Zemlje obilježava sadnjom najveće šume hrane u Hrvatskoj - u Koprivnici na Sveučilištu Sjever gdje sade gotovo tisuću voćaka, raznog aromatičnog i drugog jestivog bilja, što će studentima služiti kao vrt koji će upiti dio emitiranog ugljičnog dioksida, ublažiti ljetne vrućine u kampusu, popiti višak vode kad padne obilna kiša te biti prirodna kantina u kojoj će ubrati omiljenu voćku.
"Međutim, dok niče naša šuma hrane, mi nismo nimalo bezbrižni, brine nas zelena budućnost Hrvatske", kaže Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.
WWF će stoga od buduće vlade tražiti veća ulaganja u zaštitu prirode i bioraznolikosti, postavljanje jasnog roka za prestanak korištenja fosilnih goriva i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije te postupnu tranziciju na održiv i otporan poljoprivredni sustav, koji se ne temelji na potporama za velike poljoprivredne zagađivače.
Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom. Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada; mikroplastika i u stijenama
Upozoravaju da mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima, a više je pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Sitni dijelovi plastike šire se po okolišu, pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu, a pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.
Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu, 80 posto potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje, ističu u Ministarstvu.
Upozoravaju i da se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi od fosilnih goriva ili izvornih sirovina te se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040.
U Ministarstvu kažu i kako su globalno stope recikliranja plastike i dalje niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži se na odlagališta.
Greenpeace: Nužno ulaganje u domaće OIE
I Greenpeace Hrvatska upozorava da je onečišćenje plastikom postalo globalna kriza čije rješavanje zahtijeva koordinaciju na svjetskoj razini. Pregovori za Globalni sporazum o plastici trebali bi biti zaključeni do kraja ove godine, a čvrst globalni sporazum spriječit će vađenje nafte i plina iz zemlje za proizvodnju plastike, zaustaviti velike zagađivače te omogućiti čišći i sigurniji planet. Od hrvatskih čelnika očekuju da kroz nacionalne zakone pokažu da su spremni uhvatiti se ukoštac s najezdom plastike.
Greenpeace Hrvatska upozorava i na klimatsku krizu koja uzima maha, a glavni uzročnik je spaljivanje ugljena, nafte i plina.
"Stoga energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti nema alternativu. Nužno je maksimalno ulaganje u domaće, obnovljive izvore energije, pogotovo u energiju sunca koje imamo u izobilju, a ne koristimo ni izbliza dovoljno. Domaći obnovljivi izvori znače sigurnost u opskrbi energijom, čišći okoliš, zdravije stanovnike, više zelenih poslova i doprinos ublažavanju klimatskih promjena", poručuje Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Zelena akcija: Proširenje LNG-a i gradnja HES Kosinj promašene su
I Zelena akcija od buduće vlade očekuje odlučno suočavanje s krizama i rad na pravim rješenjima, "umjesto nastavak poslovanja po starome i ignoriranja problema", a jedan od prvih poteza koji će zrcaliti stav prema okolišu jest da resor zaštite prirode i okoliša bude nadređen ostalim sektorima, a ne podređen gospodarstvu, poručuje predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
"Odluke poput proširenja LNG terminala, gradnje HES Kosinj i zatvaranja Plomina 2 tek 2033., promašene su strategije u trenutku u kojem nas Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da već svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća", kaže Sivka te ističe da je potrebno hitno ulaganje u lokalne obnovljive izvore energije, javni prijevoz, mjere energetske učinkovitosti, stvaranje energetskih zajednica te općenito širu promjenu navika koje osiguravaju kvalitetu života, a ne prelaze planetarne granice.
WWF sadi tisuću voćaka
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Dan planeta Zemlje obilježava sadnjom najveće šume hrane u Hrvatskoj - u Koprivnici na Sveučilištu Sjever gdje sade gotovo tisuću voćaka, raznog aromatičnog i drugog jestivog bilja, što će studentima služiti kao vrt koji će upiti dio emitiranog ugljičnog dioksida, ublažiti ljetne vrućine u kampusu, popiti višak vode kad padne obilna kiša te biti prirodna kantina u kojoj će ubrati omiljenu voćku.
"Međutim, dok niče naša šuma hrane, mi nismo nimalo bezbrižni, brine nas zelena budućnost Hrvatske", kaže Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.
WWF će stoga od buduće vlade tražiti veća ulaganja u zaštitu prirode i bioraznolikosti, postavljanje jasnog roka za prestanak korištenja fosilnih goriva i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije te postupnu tranziciju na održiv i otporan poljoprivredni sustav, koji se ne temelji na potporama za velike poljoprivredne zagađivače.
