Jedini zajednički nazivnik sastanka čelnika vladajućih stranaka na državnoj razini jest da bi čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine i HNS-a Dragan Čović ponovno trebao u sljedećih desetak dana okupiti sve lidere i ponuditi izlazak iz aktualne krize nastale zbog niza prijepora, bilo da je u pitanju odluka o nametanju izbornih propisa, rezolucije o Srebrenici do prepucavanja koja su prijetila daljnjom radikalizacijom, piše Večernji list BiH.
Na posljednjem sastanku jedna od najvažnijih tema bila je donošenje proračuna institucija Bosne i Hercegovine, bez čega zemlja ne može očekivati raspodjelu novca iz Plana rasta Europske unije. Čović je nakon posljednjeg sastanka rekao da proračun mora biti usvojen "ako želimo dobiti sredstva ili pristupiti sredstvima koje EU daje za područje zapadnog Balkana".
Bez 400 milijuna
- Bez proračuna to ne možemo uraditi. A to smo kao normalna parlamentarna većina trebali uraditi prije šest mjeseci - rekao je čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine. Smatra da nema ni jedne prepreke da se proces približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji dinamizira, "posebno u ovom vremenu kad nitko za nas neće biti zainteresiran".
- U EU su izbori koji će se okončati za mjesec dana pa će onda trebati nekoliko mjeseci da se to na neki način uspostavi i kadrovski profunkcionira - dodao je lider HDZ-a. - Smatram da barem jednom u sedam do deset dana trebamo sjesti ovako i razgovarati. Danas u Vijeću ministara možemo raditi normalno, osim u vezi s nekoliko tema koje redovito skidamo s dnevnog reda. Nije bilo ni jednog razloga da na posljednjoj sjednici Vijeća ministara ne budu i Izborni zakon i Zakon o sudovima kako bi se o njima raspravljalo. Nažalost, Dom naroda ne funkcionira, ne možemo o tome šutjeti - istaknuo je.
Valja reći kako predstavnici Republike Srpske inzistiraju da se s time deblokiraju i sredstva koja godinama stoje neiskorištena na jedinstvenom računu Uprave za neizravno oporezivanje. Bosna i Hercegovina je, naime, već peti mjesec 2024. godine bez državnog proračuna. Privremeno financiranje se nastavlja, a to pak znači kako se isplaćuje samo novac koji ide samo za osnovne potrebe, ponajprije plaće i ranije utvrđene obveze. To u biti znači da su u ovoj godini predviđena tek 963,3 milijuna maraka, dok za kapitalne izdatke ostaje svega 90,5 milijuna maraka. Što je manje za 400 milijuna maraka od predviđenog proračuna za ovu godinu.
Prema prijedlogu Ministarstva financija i riznice BiH, proračun je trebao biti na razini 1,3 milijarde maraka. Nema konkretnog dogovora o proračunu iako se tjednima najavljuje kako će jedna od predstojećih sjednica Vijeća ministara biti posvećena ovom dokumentu. No, problem je sada političke naravi jer se njegovo uvrštavanje na sjednicu vezuje uz odmrzavanje financijskih sredstava od Regulacijske agencije za komunikacije, zatim novca od trošarina za gorivo te kapitalnih projekata. Na to je ranije upozorio ministar financija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.
- Svi mi, a i ja s vama, platili smo trošarine na naftu i naftne prerađevine i taj novac je na računu.
Očekuje li se da se taj novac stavi u funkciju? Međutim, mi taj novac ne stavljamo u funkciju. Usporedno s tim imate stopu inflacije koja svake godine "jede" taj novac i od njega možemo izgraditi sve manje i manje kilometara autocesta i magistralnih cesta - rekao je Amidžić. On smatra da nema ni jednog razloga da se s tim više oteže.
- Volio bih da je ovo samo problem sa sredstvima cestarine. Mi imamo 250 milijuna kada je u pitanju Uprava za neizravno oporezivanje, 250 milijuna kada je u pitanju Elektroprijenos, 75 milijuna KM viška prihoda nad rashodima koje je uplatio RAK, 125 milijuna višegodišnjih kapitalnih projekata i sve to stoji na računima - istaknuo je Amidžić. Posve je logično da se konačno taj novac raspodijeli, no pri tome su problem još uvijek postoci koje pojedine razine vlasti dobivaju od toga novca. Federalni dužnosnici smatraju kako RS treba dobiti manje, dok se pak Banjoj Luci žuri zbog financijskih problema kojima je izložena nakon niza gospodarskih sankcija koje su uvele Sjedinjene Države te pojedine zemlje Europske unije.
Uvjet za EU
Sada je situacija takva da bi značajan dio od predviđene milijarde eura mogao propasti jer se svi unutar BiH, ali i izvan zemlje međusobno uvjetuju oko proračuna. Riječ je o novcu iz Plana rasta za zapadni Balkan, što predstavlja inicijativu Europske unije koja ima za cilj potporu zemljama cijelog zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u njihovu procesu pristupanja EU. No, taj novac nije zauvijek rezerviran za sada utvrđene iznose. Primjerice, ako BiH u određenome roku ne ispuni reforme/uvjete vezane, primjerice, uz digitalizaciju, onda će taj novac otići u drugu zemlju, odnosno za korisnike koji su u stanju odgovoriti tim zahtjevima.
Zamišljeno je da Europska komisija kroz novi Plan rasta unaprijedi socioekonomsku transformaciju i podrži gospodarski rast u regiji prije nego što zemlje postanu punopravni članovi Unije. Pri tome su četiri stupa plana. Prvi se odnosi na povećanje gospodarske integracije pa bi se okružje trebalo povezati s jedinstvenim tržištem EU-a kako bi se olakšala trgovina i investicije. Cilj je produbiti gospodarsku integraciju na zapadnom Balkanu putem zajedničkog tržišta. Glavni uvjet za raspodjelu toga novca jest provedba ključnih reformi. Plan rasta ponajprije, kako su to zamislili iz Europske unije, uključuje ulaganje u sedam ključnih sektora jedinstvenog europskog tržišta. Ovaj plan trebao bi ubrzati ekonomski rast zapadnog Balkana i olakšati njegov put k punopravnom članstvu u EU.
Na posljednjem sastanku jedna od najvažnijih tema bila je donošenje proračuna institucija Bosne i Hercegovine, bez čega zemlja ne može očekivati raspodjelu novca iz Plana rasta Europske unije. Čović je nakon posljednjeg sastanka rekao da proračun mora biti usvojen "ako želimo dobiti sredstva ili pristupiti sredstvima koje EU daje za područje zapadnog Balkana".
Bez 400 milijuna
- Bez proračuna to ne možemo uraditi. A to smo kao normalna parlamentarna većina trebali uraditi prije šest mjeseci - rekao je čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine. Smatra da nema ni jedne prepreke da se proces približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji dinamizira, "posebno u ovom vremenu kad nitko za nas neće biti zainteresiran".
- U EU su izbori koji će se okončati za mjesec dana pa će onda trebati nekoliko mjeseci da se to na neki način uspostavi i kadrovski profunkcionira - dodao je lider HDZ-a. - Smatram da barem jednom u sedam do deset dana trebamo sjesti ovako i razgovarati. Danas u Vijeću ministara možemo raditi normalno, osim u vezi s nekoliko tema koje redovito skidamo s dnevnog reda. Nije bilo ni jednog razloga da na posljednjoj sjednici Vijeća ministara ne budu i Izborni zakon i Zakon o sudovima kako bi se o njima raspravljalo. Nažalost, Dom naroda ne funkcionira, ne možemo o tome šutjeti - istaknuo je.
Valja reći kako predstavnici Republike Srpske inzistiraju da se s time deblokiraju i sredstva koja godinama stoje neiskorištena na jedinstvenom računu Uprave za neizravno oporezivanje. Bosna i Hercegovina je, naime, već peti mjesec 2024. godine bez državnog proračuna. Privremeno financiranje se nastavlja, a to pak znači kako se isplaćuje samo novac koji ide samo za osnovne potrebe, ponajprije plaće i ranije utvrđene obveze. To u biti znači da su u ovoj godini predviđena tek 963,3 milijuna maraka, dok za kapitalne izdatke ostaje svega 90,5 milijuna maraka. Što je manje za 400 milijuna maraka od predviđenog proračuna za ovu godinu.
Prema prijedlogu Ministarstva financija i riznice BiH, proračun je trebao biti na razini 1,3 milijarde maraka. Nema konkretnog dogovora o proračunu iako se tjednima najavljuje kako će jedna od predstojećih sjednica Vijeća ministara biti posvećena ovom dokumentu. No, problem je sada političke naravi jer se njegovo uvrštavanje na sjednicu vezuje uz odmrzavanje financijskih sredstava od Regulacijske agencije za komunikacije, zatim novca od trošarina za gorivo te kapitalnih projekata. Na to je ranije upozorio ministar financija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.
- Svi mi, a i ja s vama, platili smo trošarine na naftu i naftne prerađevine i taj novac je na računu.
Očekuje li se da se taj novac stavi u funkciju? Međutim, mi taj novac ne stavljamo u funkciju. Usporedno s tim imate stopu inflacije koja svake godine "jede" taj novac i od njega možemo izgraditi sve manje i manje kilometara autocesta i magistralnih cesta - rekao je Amidžić. On smatra da nema ni jednog razloga da se s tim više oteže.
- Volio bih da je ovo samo problem sa sredstvima cestarine. Mi imamo 250 milijuna kada je u pitanju Uprava za neizravno oporezivanje, 250 milijuna kada je u pitanju Elektroprijenos, 75 milijuna KM viška prihoda nad rashodima koje je uplatio RAK, 125 milijuna višegodišnjih kapitalnih projekata i sve to stoji na računima - istaknuo je Amidžić. Posve je logično da se konačno taj novac raspodijeli, no pri tome su problem još uvijek postoci koje pojedine razine vlasti dobivaju od toga novca. Federalni dužnosnici smatraju kako RS treba dobiti manje, dok se pak Banjoj Luci žuri zbog financijskih problema kojima je izložena nakon niza gospodarskih sankcija koje su uvele Sjedinjene Države te pojedine zemlje Europske unije.
Uvjet za EU
Sada je situacija takva da bi značajan dio od predviđene milijarde eura mogao propasti jer se svi unutar BiH, ali i izvan zemlje međusobno uvjetuju oko proračuna. Riječ je o novcu iz Plana rasta za zapadni Balkan, što predstavlja inicijativu Europske unije koja ima za cilj potporu zemljama cijelog zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u njihovu procesu pristupanja EU. No, taj novac nije zauvijek rezerviran za sada utvrđene iznose. Primjerice, ako BiH u određenome roku ne ispuni reforme/uvjete vezane, primjerice, uz digitalizaciju, onda će taj novac otići u drugu zemlju, odnosno za korisnike koji su u stanju odgovoriti tim zahtjevima.
Zamišljeno je da Europska komisija kroz novi Plan rasta unaprijedi socioekonomsku transformaciju i podrži gospodarski rast u regiji prije nego što zemlje postanu punopravni članovi Unije. Pri tome su četiri stupa plana. Prvi se odnosi na povećanje gospodarske integracije pa bi se okružje trebalo povezati s jedinstvenim tržištem EU-a kako bi se olakšala trgovina i investicije. Cilj je produbiti gospodarsku integraciju na zapadnom Balkanu putem zajedničkog tržišta. Glavni uvjet za raspodjelu toga novca jest provedba ključnih reformi. Plan rasta ponajprije, kako su to zamislili iz Europske unije, uključuje ulaganje u sedam ključnih sektora jedinstvenog europskog tržišta. Ovaj plan trebao bi ubrzati ekonomski rast zapadnog Balkana i olakšati njegov put k punopravnom članstvu u EU.
