Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer bi sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu na tržištima, no veći rast cijena spriječilo je jačanje trgovinskih napetosti, što bi moglo izazvati pad potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,1 posto, na 77,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,6 posto, na 69,80 dolara.

Posljedica strahovanja da će sad uvesti sankcije Iranu

Rast cijena nafte ponajviše je posljedica strahovanja da će sankcije SAD-a Iranu smanjiti isporuke 'crnog zlata' iz te zemlje.

Ulagači se pribojavaju da će opskrba iranskom naftom biti naglo smanjena uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru u studenom i vremenski se poklopiti s naglim padom proizvodnje u Venezueli.

"Bliži se studeni, rok u kojem kupci moraju udovoljiti američkom zahtjevu vezanom na naftni embargo Iranu, i čini se da su kupci u očekivanju tih mjera već počeli smanjivati kupnju nafte. Uz to, zabrinjava krizna situacija u Venezueli", tumači Norbert Ruecker iz švicarskog Julius Baera.

Iran je treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i ove je godine tržišta opskrbljivao s oko 2,5 milijuna barela nafte i derivata dnevno, što odgovora oko 2,5 posto globalne potrošnje.

Podršku cijenama pružilo je i izvješće Reutersa o smanjivanju razlike između ponude i potražnje te postupnom topljenje viškova. Tako je obujam neprodane sirove nafte pohranjene u Atlantskom bazenu u proteklih nekoliko tjedana smanjen za dvije trećine, pokazala je Reutersova analiza.

Trgovinske napetosti zauzdavaju rast cijena

No, u drugom dijelu tjedna zaustavljen je uspon cijena nafte jer je ulagače zabrinulo jačanje trgovinskih napetosti nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio povlačenjem SAD-a iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i novim carinama na uvoz kineskih proizvoda, prenosi index hr.