Bosna i Hercegovina bi ovog tjedna trebala dobiti status kandidata za članstvo u EU, doznaje EURACTIV, nakon preporuke Europske komisije u listopadu, jer je blok počeo obraćati pažnju na strateški značaj regije.
Države članice EU-a ovog tjedna trebale bi potpisati nacrt dokumenta o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja EU-a, u koji je EURACTIV imao uvid, a koji ''preporučuje davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini''.
Hitnost
Taj bi korak uslijedio nakon što je ranije u listopadu Europska komisija preporučila davanje statusa kandidata Sarajevu u sklopu svog godišnjeg izvješća o proširenju, ali je priložila popis od osam reformskih prioriteta za koje je rekla da će pomoći jačanju demokracije u zemlji.
To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.
Reformski prioriteti uglavnom se odnose na 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u svom mišljenju o spremnosti BiH da postane kandidatkinja i koje država treba ispuniti u cilju otvaranja pregovora o pristupanju EU.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo u EU od 2003. godine, a službeno je podnijela zahtjev za članstvo u veljači 2016. godine.
"U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu ka EU", navodi se u nacrtu dokumenta, iako se ipak naglašava potreba da se ispune ti prioriteti.
Ograničen napredak
Dugoročnim promatračima preporuka Komisije bila je iznenađenje budući da je ovogodišnje izvješće o proširenju zabilježilo samo ograničen napredak, posebice u izbornim reformama.
Prema nacrtu dokumenta, europski ministri će "sa zabrinutošću gledati na sveukupni ograničeni napredak u reformama", ali će istaknuti pozitivne korake koje je BiH poduzela u nekoliko pitanja.
Najviše se to odnosi na izmjene zakona o javnoj nabavi, upravljanje javnim financijama, imenovanje četvero sudaca te ratifikaciju nekoliko sporazuma EU-a o istraživanju, civilnoj zaštiti i suradnji s EUROPOL-om.
"EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU", navodi se dalje u nacrtu dokumenta.
Prema riječima upućenih, očekuje se da će sljedeći koraci biti formalnost, a odluku bi trebali odobriti veleposlanici EU-a u ponedjeljak, ministar europskih poslova u utorak, a na kraju i čelnici EU-a na svom redovnom summitu kasnije ovog tjedna.
Konačan ishod izbora
''U pogledu ogromnih ograničenja pod kojima su radili, između ostalog Daytonskog sustava, BiH je pokazala reformski zamah kakav nikada nije viđen'', rekao je jedan EU diplomat za EURACTIV, ističući posebno uključenost ministra vanjskih poslova zemlje i veleposlanika EU.
Češko predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska bile su značajne pristalice odluke.
Glavni protivnici proteklih tjedana, Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka, smatrale su da bi dodjeljivanje statusa kandidata sada bila nezaslužena nagrada za vlasti Bosne i Hercegovine u odlasku, koje su učinile jako malo da unaprijede ambicije zemlje ka EU.
Trojica protivnika EU posebno su naglasila kako bi također željeli vidjeti konačan ishod neurednih parlamentarnih izbora održanih u BiH 2. listopada, s funkcionalnom vladom, prije nego što se obvežu na perspektivu zemlje u EU.
U konačnici, Nizozemska se istaknula kao preostala najskeptičnija članica, no čini se kako neće stati na put ovotjednoj odluci.
Ranije ovog tjedna, drugi diplomat EU-a rekao je EURACTIV-u da se očekuje da Haag vjerojatno neće blokirati odluku, ako se svede samo na to da je njegova zemlja jedina prepreka.
Države članice EU-a ovog tjedna trebale bi potpisati nacrt dokumenta o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja EU-a, u koji je EURACTIV imao uvid, a koji ''preporučuje davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini''.
Hitnost
Taj bi korak uslijedio nakon što je ranije u listopadu Europska komisija preporučila davanje statusa kandidata Sarajevu u sklopu svog godišnjeg izvješća o proširenju, ali je priložila popis od osam reformskih prioriteta za koje je rekla da će pomoći jačanju demokracije u zemlji.
To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.
Reformski prioriteti uglavnom se odnose na 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u svom mišljenju o spremnosti BiH da postane kandidatkinja i koje država treba ispuniti u cilju otvaranja pregovora o pristupanju EU.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo u EU od 2003. godine, a službeno je podnijela zahtjev za članstvo u veljači 2016. godine.
"U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu ka EU", navodi se u nacrtu dokumenta, iako se ipak naglašava potreba da se ispune ti prioriteti.
Ograničen napredak
Dugoročnim promatračima preporuka Komisije bila je iznenađenje budući da je ovogodišnje izvješće o proširenju zabilježilo samo ograničen napredak, posebice u izbornim reformama.
Prema nacrtu dokumenta, europski ministri će "sa zabrinutošću gledati na sveukupni ograničeni napredak u reformama", ali će istaknuti pozitivne korake koje je BiH poduzela u nekoliko pitanja.
Najviše se to odnosi na izmjene zakona o javnoj nabavi, upravljanje javnim financijama, imenovanje četvero sudaca te ratifikaciju nekoliko sporazuma EU-a o istraživanju, civilnoj zaštiti i suradnji s EUROPOL-om.
"EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini kako bi se usredotočili na reforme na putu ka EU", navodi se dalje u nacrtu dokumenta.
Prema riječima upućenih, očekuje se da će sljedeći koraci biti formalnost, a odluku bi trebali odobriti veleposlanici EU-a u ponedjeljak, ministar europskih poslova u utorak, a na kraju i čelnici EU-a na svom redovnom summitu kasnije ovog tjedna.
Konačan ishod izbora
''U pogledu ogromnih ograničenja pod kojima su radili, između ostalog Daytonskog sustava, BiH je pokazala reformski zamah kakav nikada nije viđen'', rekao je jedan EU diplomat za EURACTIV, ističući posebno uključenost ministra vanjskih poslova zemlje i veleposlanika EU.
Češko predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska bile su značajne pristalice odluke.
Glavni protivnici proteklih tjedana, Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka, smatrale su da bi dodjeljivanje statusa kandidata sada bila nezaslužena nagrada za vlasti Bosne i Hercegovine u odlasku, koje su učinile jako malo da unaprijede ambicije zemlje ka EU.
Trojica protivnika EU posebno su naglasila kako bi također željeli vidjeti konačan ishod neurednih parlamentarnih izbora održanih u BiH 2. listopada, s funkcionalnom vladom, prije nego što se obvežu na perspektivu zemlje u EU.
U konačnici, Nizozemska se istaknula kao preostala najskeptičnija članica, no čini se kako neće stati na put ovotjednoj odluci.
Ranije ovog tjedna, drugi diplomat EU-a rekao je EURACTIV-u da se očekuje da Haag vjerojatno neće blokirati odluku, ako se svede samo na to da je njegova zemlja jedina prepreka.
