Predsjednik Sirije Bašar al-Asad ubjedljivo je pobijedio na predsjedničkim izborima koje Zapad i oporba smatraju nelegitimnim, osiguravši četvrti sedmogodišnji mandat.
Predsjednik sirijskog parlamenta Hamud Sabag objavio je konačne rezultate jučerašnjih izbora, prema kojima je Asad dobio 95,1 posto glasova, prenosi Beta.
Izlaznost je, prema službenim podacima, bila 78,6 odsto.
Glasovanje je trajalo 17 sati, a nezavisnih posmatrača nije bilo.
Asad je formalno imao dva protukandidata, bivšeg ministra i bivšeg opozicionara, koji mu nisu predstavljali prijetnju.
Po objavljivanju rezultata, na ulice Damaska izašle su tisuće Asadovih pristalica, koje su plesale, mašući državnim zastavama i slikama Asada.
Uzvikivali su "Dušom i krvlju branimo tebe, Bašare" i "Biramo samo tri: Boga, Siriju i Bašara".
Gotovo nitko nije imao masku, uprkos naglom širenju korona virusa u Siriji.
Nasuprot njima, legitimitet jučerašnjih izbora osporavaju brojni Sirijci koji ne žive u oblastima pod kontrolom Asadove vlade.
Glasovanje nije bilo na sjeverozapadu i sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom pobunjenika ili boraca predvodjenih Kurdima, gde živi najmanje osam milijuna ljudi, uglavnom raseljenih.
Od oko pet milijuna izbjeglica, koje mahom žive u susjednim zemljama, većina nije izašla na izbore.
Dužnosnici navode da je pravo glasa imalo 18 milijuna ljudi.
Izbori su održani u skladu s Ustavom Sirije, suprotno Rezoluciji 2254 Vijeća sigurnosti UN, kojom su članice tog tijela jednoglasno podržale politički proces i "mapu puta" ka miru, koji počinje izradom nacrta novog ustava, a završava se organiziranjem izbora uz nadzor UN.
Dužnosnici SAD i europskih zemalja osporavaju legitimitet jučerašnjih izbora, navodeći da njihovo organiziranje predstavlja kršenje rezolucija UN, kao i da nije bilo medjunarodnih posmatrača.
Reizbor Asada, čiji su glavni saveznici Rusija i Iran, vjerojatno će produbiti jaz izmedju njega i Zapada.
Asadova pobjeda dolazi u trenutku kada je Sirija i dalje razorena desetogodišnjim gradjanskim ratom.
Rat još nije završen, a ekonomska situacija je sve lošija u zemlji, gde više od 80 posto stanovništva žive ispod granice siromaštva, dok je sirijska valuta u slobodnom padu.
U ratu je raseljena polovina od 23 milijuna predratnog stanovništva Sirije.
U sukobima je poginulo oko 500.000 ljudi, a stotine tisuća su zarobljene ili nestale.
Jučerašnji izbori su drugi predsjednički u Siriji od početka građanskog rata 2011. godine. Prvi su održani 2014. godine, piše Beta.
Bašar Asad je preuzeo vlast 2000. godine od oca Hafeza Asada koji je vladao 30 godina.
Predsjednik sirijskog parlamenta Hamud Sabag objavio je konačne rezultate jučerašnjih izbora, prema kojima je Asad dobio 95,1 posto glasova, prenosi Beta.
Izlaznost je, prema službenim podacima, bila 78,6 odsto.
Glasovanje je trajalo 17 sati, a nezavisnih posmatrača nije bilo.
Asad je formalno imao dva protukandidata, bivšeg ministra i bivšeg opozicionara, koji mu nisu predstavljali prijetnju.
Po objavljivanju rezultata, na ulice Damaska izašle su tisuće Asadovih pristalica, koje su plesale, mašući državnim zastavama i slikama Asada.
Uzvikivali su "Dušom i krvlju branimo tebe, Bašare" i "Biramo samo tri: Boga, Siriju i Bašara".
Gotovo nitko nije imao masku, uprkos naglom širenju korona virusa u Siriji.
Nasuprot njima, legitimitet jučerašnjih izbora osporavaju brojni Sirijci koji ne žive u oblastima pod kontrolom Asadove vlade.
Glasovanje nije bilo na sjeverozapadu i sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom pobunjenika ili boraca predvodjenih Kurdima, gde živi najmanje osam milijuna ljudi, uglavnom raseljenih.
Od oko pet milijuna izbjeglica, koje mahom žive u susjednim zemljama, većina nije izašla na izbore.
Dužnosnici navode da je pravo glasa imalo 18 milijuna ljudi.
Izbori su održani u skladu s Ustavom Sirije, suprotno Rezoluciji 2254 Vijeća sigurnosti UN, kojom su članice tog tijela jednoglasno podržale politički proces i "mapu puta" ka miru, koji počinje izradom nacrta novog ustava, a završava se organiziranjem izbora uz nadzor UN.
Dužnosnici SAD i europskih zemalja osporavaju legitimitet jučerašnjih izbora, navodeći da njihovo organiziranje predstavlja kršenje rezolucija UN, kao i da nije bilo medjunarodnih posmatrača.
Reizbor Asada, čiji su glavni saveznici Rusija i Iran, vjerojatno će produbiti jaz izmedju njega i Zapada.
Asadova pobjeda dolazi u trenutku kada je Sirija i dalje razorena desetogodišnjim gradjanskim ratom.
Rat još nije završen, a ekonomska situacija je sve lošija u zemlji, gde više od 80 posto stanovništva žive ispod granice siromaštva, dok je sirijska valuta u slobodnom padu.
U ratu je raseljena polovina od 23 milijuna predratnog stanovništva Sirije.
U sukobima je poginulo oko 500.000 ljudi, a stotine tisuća su zarobljene ili nestale.
Jučerašnji izbori su drugi predsjednički u Siriji od početka građanskog rata 2011. godine. Prvi su održani 2014. godine, piše Beta.
Bašar Asad je preuzeo vlast 2000. godine od oca Hafeza Asada koji je vladao 30 godina.
