''Građanstvo ili unitarna Bosna i Hercegovina ne može i neće zaživjeti. Mi činimo sve da se to ne desi. Ako to nekome smeta, i ukoliko je to lanac koji sprečava napredovanje BiH, imat ću još jaču stegu kada je riječ o tom pitanju, čvrsto vjerujući da BiH može postojati samo kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda u kojoj se njihova prava zaista i poštuju'', rekao je za Glas Srpske predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dodajući da je nemoguć pokušaj stvaranja nove prividne koncepcije na tome da se zatiru identiteti naroda u BiH.
Mi smo Hrvati iz BiH
''Ima onih koji će danas reći kako sam ja bosanski Hrvat, ali mislim da to nije dobro. Takve prestupe smo vidjeli čak i od predstavnika međunarodne zajednice. Teško im je bilo izgovarati Bosna i Hercegovina pa su to, netočno, skraćivali na Bosnu. Mislim da je prevažno, a i da je minimum diplomatske korektnosti, poštovati točan naziv države i da na tome danas treba da insistiramo. To treba poštovati, tako smo priznati i u Ujedinjenim narodima i u mnogim drugim integracijskim aktivnostima i organizacijama. Što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira na to da li je netko Posavac, Bosanac, Hercegovac, mi smo svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Pretpostavljam da se tako osjećaju i pripadnici srpskog naroda i onda ne vidim razlog zašto bi to smetalo i pripadnicima bošnjačkog naroda. Pokušaj stvaranja jedne nove prividne koncepcije na tome da se zatiru naši identiteti je nemoguć'', rekao je Čović za Glas Srpske.
Dodao je kako je ''nemoguće našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformirati u nešto drugo''. ''Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz povijest", rekao je Čović.
Protektorat i entitet
Naveo je kako je u BiH na sceni protektorat ili, eventualno, poluprotektorat.
"Ovo govorim u kontekstu činjenice da su upravo visoki predstavnici, koristeći bonnske ovlasti od 1997. godine do danas napravili više od 900 odluka koje su uticale na ustave, zakonodavstvo, pa i smjenu demokratski izabranih dužnosnika. Takvo nešto je problematično", rekao je Čović.
Naveo je kako bi formirao treći entitet kada bi mogao.
"Kad bih mogao, napravio bih ga. Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome što u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH", dodao je Čović.
Naveo je kako ima znatno drugačijih pogleda na Dayton, da netko mašta o "potpuno drugačijem `Daytonu dva`".
"Netko kaže i da je Dayton i napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktualizira slična rasprava, te da se on transformira u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica", kaže Čović.
Lakše bilo sa SDA
Dodao je i kako je teško očekivati da će međunarodna zajednica odgovoriti na potrebe s kojima je BiH suočena.
"Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obvezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav BiH počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH", rekao je Čović i dodao kako je uvjeren da će na općim izborima 2026. godine Hrvati dobiti svog člana Predsjedništva BiH. Govoreći o koaliciji s Trojkom, rekao je kako je možda ''bilo jednostavnije raditi s SDA, s obzirom na činjenicu da su imali stranački autoritet i snagu''. ''To je značilo da ste u svakom trenutku razgovarali s jednom politikom. S druge strane ovdje sada razgovarate sa tri različite politike koje počesto nisu u istom promišljanju, bez obzira na to koja je tema na dnevnom redu. Ono što nastojimo je da napravimo jedan ogroman napor da makar u Federaciji funkcioniramo. Nažalost, na razini BiH u tome nismo uspjeli. Prethodno bismo imali upravo ono o čemu sam govorio - tri najsnažnije političke opcije, odnosno tri predstavnika tri naroda bi sjela i zajednički postigla potrebne dogovore. Danas, nažalost, toga nema'', rekao je, između ostalog, Čović.
Mi smo Hrvati iz BiH
''Ima onih koji će danas reći kako sam ja bosanski Hrvat, ali mislim da to nije dobro. Takve prestupe smo vidjeli čak i od predstavnika međunarodne zajednice. Teško im je bilo izgovarati Bosna i Hercegovina pa su to, netočno, skraćivali na Bosnu. Mislim da je prevažno, a i da je minimum diplomatske korektnosti, poštovati točan naziv države i da na tome danas treba da insistiramo. To treba poštovati, tako smo priznati i u Ujedinjenim narodima i u mnogim drugim integracijskim aktivnostima i organizacijama. Što se tiče hrvatskog naroda, bez obzira na to da li je netko Posavac, Bosanac, Hercegovac, mi smo svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Pretpostavljam da se tako osjećaju i pripadnici srpskog naroda i onda ne vidim razlog zašto bi to smetalo i pripadnicima bošnjačkog naroda. Pokušaj stvaranja jedne nove prividne koncepcije na tome da se zatiru naši identiteti je nemoguć'', rekao je Čović za Glas Srpske.
Dodao je kako je ''nemoguće našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformirati u nešto drugo''. ''Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz povijest", rekao je Čović.
Protektorat i entitet
Naveo je kako je u BiH na sceni protektorat ili, eventualno, poluprotektorat.
"Ovo govorim u kontekstu činjenice da su upravo visoki predstavnici, koristeći bonnske ovlasti od 1997. godine do danas napravili više od 900 odluka koje su uticale na ustave, zakonodavstvo, pa i smjenu demokratski izabranih dužnosnika. Takvo nešto je problematično", rekao je Čović.
Naveo je kako bi formirao treći entitet kada bi mogao.
"Kad bih mogao, napravio bih ga. Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome što u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH", dodao je Čović.
Naveo je kako ima znatno drugačijih pogleda na Dayton, da netko mašta o "potpuno drugačijem `Daytonu dva`".
"Netko kaže i da je Dayton i napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktualizira slična rasprava, te da se on transformira u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica", kaže Čović.
Lakše bilo sa SDA
Dodao je i kako je teško očekivati da će međunarodna zajednica odgovoriti na potrebe s kojima je BiH suočena.
"Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obvezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav BiH počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH", rekao je Čović i dodao kako je uvjeren da će na općim izborima 2026. godine Hrvati dobiti svog člana Predsjedništva BiH. Govoreći o koaliciji s Trojkom, rekao je kako je možda ''bilo jednostavnije raditi s SDA, s obzirom na činjenicu da su imali stranački autoritet i snagu''. ''To je značilo da ste u svakom trenutku razgovarali s jednom politikom. S druge strane ovdje sada razgovarate sa tri različite politike koje počesto nisu u istom promišljanju, bez obzira na to koja je tema na dnevnom redu. Ono što nastojimo je da napravimo jedan ogroman napor da makar u Federaciji funkcioniramo. Nažalost, na razini BiH u tome nismo uspjeli. Prethodno bismo imali upravo ono o čemu sam govorio - tri najsnažnije političke opcije, odnosno tri predstavnika tri naroda bi sjela i zajednički postigla potrebne dogovore. Danas, nažalost, toga nema'', rekao je, između ostalog, Čović.
